Quinta, Abril 25, 2024
Total visitors: 766366

MS-MAPPF Halo Sensibilizasaun Moras Raiva Ba Komunidade Iha Área Frontera

Published: Abril 24, 2024
Ministériu Saúde (MS) servisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura, Pekuaria, Peskas, Florestas...

Postu Saúde Suku Bahalarauin Iha Viqueque La Iha Médiku Jerál

Published: Abril 24, 2024
Koordenadór Postu Saúde iha Suku Bahalarawauin, Postu Administrativu Viqueque, Munisipio Viqueque, Abilio...

Presu Kafé Iha Merkadu Tun Komunidade Kuda Fali Vanila

Published: Abril 16, 2024
Reprezentante Prezidenti Autoridade Munisípiu (PAM) Ainaro, Sekretáriu Administrasaun Munisípiu,...

PM Gusmao: Timor-Leste Sei Sai Membru ASEAN Iha Tempu Badak

Published: Abril 12, 2024
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha tempu badak, 2025, Timor-Leste sei sai...

Japaun Apoia $600,000 Ba Redusaun Risku Dezastre Iha Munisípiu

Published: Abril 05, 2024
Governu Japaun, liuhusi embaixada iha Timor-Leste, apoiu ho $600,000 ba ajénsia International...

IKS-PTL-PSHT Iha Komitmentu Buka Tuir Membru Ne’ebé Envolve Iha Konfrontu

Published: Abril 03, 2024
Grup Artes Marsiais Ikatan Keluarga Silat Putra Timor-Leste (IKS-PTL) no Persaudaraan Setia Hati...

Professor Damien Kingsbury
Diretor, Sentru Sidadania,
Dezenvolvimentu no Direitus
Humanus
Fakuldade Artes no Edukasaun
Universidade Deakin, Melbourne, Australia

Estadu hirak ne’ebe uluk iha kolonialismu nia okos refleta elementus hosi nia passadu kolonialista. Timor-Leste iha distinsaun oin seluk tanba hetan kolonizasaun hosi poderes rua iha nia memoria moris ho ida-idak hosik ba kotuk nia elementus importante iha sosiedade Timor nian.

Marka hosi kolonialismu Portugal nian mak rekonhese ofisialmente no semu, liu hosi lingua ofisial, arkitetura, relijiaun no afinidade metin ho estadus lusofonos. No mos Tetum, lingua indijena ne’ebe dezenvolve liu hosi Tetum Terik mos hetan influensia makas hosi Lian Portugues, liu liu kona ba kortezia.

Maske dala barak haluha natureza brutal hosi kolonialismu Portugal nian, Timor-Leste nia elite sira liu liu sei kaer nafatin memorias hosi paternalismu Portugal nian. Sira nia relasaun ho poder colonial ida seluk bele kualifika diak liu, maske Indonesia mos husik ba kotuk nia marka metin iha Timor-Leste.

Hahan Timor mos mosu hosi influensias barak maibe ita la presiza ba dok atu hetan masakan padang ka bakso ka mie. Ita bele viaja hosi rohan ida Timor-Leste ba to’o iha rohan seluk no koalia Indonesia hanesan ita koalia Tetum.

Los duni katak mala’e balun ne’ebe hanoin sira koalia Tetum dala barak liu koalia Tetum kahur malu ho Indonesio; no presiza berani/brani atu hatete lai ida. Maske Tetum iha nia numerous rasik, komun liu atu rona numerous koalia sai ho lian Indonesia. Ida ne’e demonstra durante ronda rua eleisaun prezidensial wainhira brigadas sentru votasaun fo sai numero kaixa vota la uza lian ofisial Timor-Leste rua, uza fali lian Indonesia.

Maibe iha nasaun ida ne’ebe iha lian barak los, ida ne’ebe bele uza, bele uza deit la iha problema. La iha ema ida preokupa karik lian ne’e ofisial ka la’e.
Maibe iha mos hanoin aat kona ba influensia Indonesia nian. Ida mak ‘super-mie’ ne’ebe popular los maske la iha nutrisaun diak. Ida problematika ida ne’ebe aprende hosi Indonesia hanesan mos adopta hosi feto Timor barak uza kebaya ne’ebe elegante iha Timor-Leste hanesan mos iha Java. Batik mos sei popular liu liu atu taka ulun iha areas rural.

Relasaun entre forsas armadas no polisia, maske ohin loron diak liu oituan, fo hanoin kona ba rivalidade ne’ebe iha Indonesia iha entre instituisaun rua ne’e. Fashion kona ba uniforme, liu liu ofisiais sira, fo hanoin mos kona ba okupantes uluk nian. No mos Indonesia nia fasinasaun ho uniformes ba servisu publiku mos daet ba Timor-Leste nia
servisu publiku. Kolega Timor oan ida hatudu nia uniforme servisu publiku foun husu: “Diak? Gosta?” Hau hatan ho diak” “Kapas Los.” Iha Indonesia, servisu publiku (termu ida pembantu umum/servente publiku ne’ebe funsionariu publiku sira la gosta tanba la iha estatuto sosial) uniforme sai nudar padrao iha Suharto nia Ordem Foun nia okos atu refleta nia no nia aspirasaun ba fasismu militar. Tanba dei dezolganizadu mak konsegue la hetan nia rezultado aat maske sira koko duni duranta okaziaun balun. Karik iha fatin ba uniformes iha polisia no iha military. Maibe karik fatin ida ne’e la os iha servisu publiku. Ida ne’e hanesan lembransa ida hosi Indonesia tempu uluk nian.

No mos kampanha politika, pinta issin, bandeira partidarias no loron tolu deskanda molok eleisaun ida mos halao uluk liu iha Indonesia.
Nudar Timor-Leste nia vizinho bo’ot liu no okupante archipelago ne’ebe Timor-Leste halo parte, la dun hakfodak katak influensia Indonesia makas duni. Indonesia mos muda ona no real politik kona ba boa-vizinhansa ohin loron fo dalan ba amizade jenuina.

Indonesia sei iha problemas barak no sei iha nafatin kualidades balun Timor-Leste diak liu la bele halo tuir hanesan korrupsaun no krime organizadu. Maibe Indonesia ohin loron iha partes barak la hanesan Indonesia ne’ebe uluk invade no okupa Timor-Leste ba tinan 24.

Observadores barak nota katak la os Ema Indonesia mak kulpadu kona ba saida mak akontese iha Timor-Leste. Ide ne’e responsabilidade governo autoritariu no repressive ne’ebe hetan forsa hosi rejime military ne’ebe servi nia aan rasik no mos brutal.

Maibe tempu ida ne’e barak liu, liu ona. Sei presiza halao reformas sektor seguransa iha Indonesia and nia demokrasia mos tun sai. Maibe hetan progresso, iha nia mairia diak, no Indonesia ohin loron mais-menus estadu demokratiku ida.
Paralelo ho ida ne’e, Timor-Leste mos demokratiza ho ema barak mos adopt Ordem Foun uluk nian nia terum kona ba prosesu demokratiku pesta demokrasi, ka festa demokrasia. Iha Indonesian Ordem Foun nia okos termu ida ne’e uza ho ironia barak.

Maibe iha Timor-Leste, festa demokrasia hetan signifikadu foun no kompletu no riku. Parte dahuluk kona ba festa demokrasia liu ona. Agora ita hein deit mak parte prinsipal festa nian.