Secretaria Estado Meio Ambiente hamutuk ho Ministerio Economia e Dezenvolvimentu halao workshop hodi promove no hasa’e kapasidade Ministerios.Secretaria Estado Meio Ambiente hamutuk ho Ministerio Economia e Dezenvolvimentu halao workshop hodi promove no hasa’e kapasidade Ministerios, Governo, no stakeholders sira selu hotu kona ba mekanismo Dezenvolvimentu Mos no mos estabelesimentu Autoridade Dizignada Nasional (DNA) ne’ebe hanesan rekerementu hodi bele asesu ba mekanismo kredito karbono [carbon credit].


“Workshop ne’e koalia kona ba knar stakeholder sira iha siklo mekanismo Dezenvolvimento Mos no mos introdus mos aspetu xave sira husi inisiativa no viabilidade projecto siklo mekanismo Dezenvolvimento Mos,” hateten Assessor Nasional, SE Meio Amiente, Diametrio Do Amaral De Carvalho, semana kotuk (15/12), iha Hotel Timor, Dili.


Tuir Director komisaun organizadora de Carvalho katak Timor-Leste ratifika ona Konvensaun Mudansa Kllimatika ho Protokolu Kioto iha tinan tolku liu ba iha Bali, Indonesia, maibe Timor-Leste seidauk bele kapitaliza osan sira husi kredito karbono tamba Timor-Leste seidauk estabelese orgaun ida naran Autoridade Dizignada Nasional (DNA).


“Ita presiza estabelese orgaun ida ne’e aban bain rua hodi halo identifikasaun ba projecto sira ne’ebe kategoria hanesan Clean Development Mechanism (CDM) ne’ebe sai hanesan projecto mekanismo Dezenvolvimentu Mos hodi nune’e ita bele hetan kredito hanesan osan adisional husi mekanismo kredito karbono.”
Workshop ida ne’e hanesan estrutura foun stakeholder relevante sira presiza hatene atu nune’e bainhira estabelese estrutura sira  ne’e sira bele hatene saida mak sira nia funsionamentu no mekanismo servisu halo nusa.


Workshop ida ne’e halo ona ba dala tolu; primeiru kona ba saida mak Autoridade Dizignada Nasional; segundo halo introdusaun kona ba Clean Development Mechanisme (CDM); no terseiru kona ba informasaun ne’ebe riko liu kona ba projectu saida mak bele tama iha inisiative Clean Development Mechanisme (CDM).


Workshop ne’e servisu hamutuk Secretario Estado Meio Ambiente hamutuk ho Ministerio Economia e Dezenvolvimentu no finansia hosi Asia Development Bank (ADB).
Iha parte seluk Remigio “LAKA” Vieira nudar reprezentante Farming Study Group hateten katak Timor-Leste presiza tebes hatene tan kona ba asunto kreditu karbono.
“Ami hanesan sosiedade sivil ninia hanoin katak presiza disemina informasaun hirak ne’e hodi ita hotu bele hatene oinsa projetu ne’e bele lao suksesu no garante ninia implementasaun bele lao tuir nia dalan se karik projectu ne’e aban bainrua lao,” hateten tan Reprezentante Vieira.