Sexta, Março 29, 2024
Total visitors: 766366

Partisipasaun Feto Iha Lideransa Suku tinan 2023 Tun Ba 4%

Published: Março 23, 2024
Dadus ne’ebé fó-sai husi Fundasaun Alola (FA) indika katak partisipasaun feto iha lideransa suku...

Pasiente HIV-SIDA Na’in 449 La Tuir Tratamentu Saúde Antiretrovial

Published: Março 22, 2024
Tékniku Superior Planu no Monitorizasaun husi Instituto Nasional Combate HIV-SIDA (INCSIDA, IP),...

MS: HIV-SIDA Kontinua Amenta Iha Teritorio Nasionál

Published: Março 18, 2024
Ministerio Saúde (MS) fo sai katk identifika kazu virus HIV-SIDA foun iha Timor-Leste, iha tinan...

ANCI-TL Tenke Kondena Mos Mane Iha Prosesu Ba Kazu Soe Bebe

Published: Março 11, 2024
Diretór Aliansa Nasionál Kombate Crime Infanticidio Timor-Leste (ANCI-TL), José Turky husu...

Kliente TT Sei Simu Informasaun Previzaun Tempu no Risku Dezastre Rutina

Published: Março 11, 2024
Sekretariu Estadu Protesaun Sivil, liu husi Autoridade Protesaun Sivil (APC), asina protokolu...

Engenheira 50 Resin Halao Servisu Hare Projeitu Fisiku Iha Treinu

Published: Março 09, 2024
Ministru Obras Públika, Samuel Marçal rekoñese servisu engenheira sira nian hare no monitoriza...

Ministra Solidaridade Sosial (MSS), Isabel Amaral, hateten total labarik vulneravel ne’ebe sai benefisiario ba programa bolsa da mae hamutuk nain rihun 50 resin iha teritorio tomak.

 

Nia dehan, apoiu ida ne’e atu ajuda familia kbi’it la’ek sira nia oan asesu mos ba iha edukasaun, tanba realidade hatudu labarik barak hakotu eskola ho razaun laiha ekonomia. 

“Tinan ida ne’e ami propoin orsamentu $8 miloens hodi apoiu benefisiario kbi’it la’ek hamutuk nain rihun 50 asesu ba edukasaun,” Ministra Amaral hateten, iha Parlamentu Nasional. 

Nia hatutan, ministerio sei servisu hamutuk ho lideransa local sira atu hadia sistema baze de dadus ba programa bolsa da mae nian, atu ema ne’ebe simu subsidio ida ne’e merese duni. 

Ema ne’ebe merese hetan subsidio ne’e, nia dehan, mak ema vulneravel nia oan ho idade 0 to’o 17 anos ho objetivu atu apoiu sira asesu ba edukasaun no tratamentu saude. 

Tuir programa ne’e, nia hateten, kada labarik hetan $5 kada fulan.  Pagamentu ba programa ne’e kada fulan neen, ekipa MSS hamutuk ho ekipa BNCTL sei tuun ba baze hodi halo pagamentu. 

Iha parte seluk, Deputado Eladio Faculto, hateten kada tinan parlamentu aloka osan ba programa ida ne’e ho objetivu atu apoiu familia kbi’it la’ek sira nia oan, maibe dala barak programa ne’e la’o la tuir objetivu ne’ebe iha. 

“Nia definisaun mak tenke klaru atu ema ne’ebe asesu ba programa ne’e merese duni,” nia hateten. 

Nia mos husu ba ekipa implementador sira atu halo kontrolu ne’ebe regular ba iha sistema baze de dadus benefisiario sira nian. 

Entretantu komunidade, Emilia da Silva, husu ministerio relevantes atu halo sosializasaun ba komunidades iha area remotas kona ba lala’ok programa ne’e, tanba sira laiha konesementu ba programa ne’e. 

“Hau rasik laiha konesementu ba programa ida ne’e, tanba laiha ema ida mak mai hatete kona ba programa ida ne’e,” nia kestiona. 

Tanba ne’e, nia husu ba ekipa ministerio sira ne’ebe servisu iha baze atu fahe informasaun ba ema hotu, labele ba ema ne’ebe sira konese deit, tanba povu hotu iha direitu atu hatene no hetan subsidio sira ne’e bainhira preense rekezitus.