Quinta, Abril 25, 2024
Total visitors: 766366

MS-MAPPF Halo Sensibilizasaun Moras Raiva Ba Komunidade Iha Área Frontera

Published: Abril 24, 2024
Ministériu Saúde (MS) servisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura, Pekuaria, Peskas, Florestas...

Postu Saúde Suku Bahalarauin Iha Viqueque La Iha Médiku Jerál

Published: Abril 24, 2024
Koordenadór Postu Saúde iha Suku Bahalarawauin, Postu Administrativu Viqueque, Munisipio Viqueque, Abilio...

Presu Kafé Iha Merkadu Tun Komunidade Kuda Fali Vanila

Published: Abril 16, 2024
Reprezentante Prezidenti Autoridade Munisípiu (PAM) Ainaro, Sekretáriu Administrasaun Munisípiu,...

PM Gusmao: Timor-Leste Sei Sai Membru ASEAN Iha Tempu Badak

Published: Abril 12, 2024
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha tempu badak, 2025, Timor-Leste sei sai...

Japaun Apoia $600,000 Ba Redusaun Risku Dezastre Iha Munisípiu

Published: Abril 05, 2024
Governu Japaun, liuhusi embaixada iha Timor-Leste, apoiu ho $600,000 ba ajénsia International...

IKS-PTL-PSHT Iha Komitmentu Buka Tuir Membru Ne’ebé Envolve Iha Konfrontu

Published: Abril 03, 2024
Grup Artes Marsiais Ikatan Keluarga Silat Putra Timor-Leste (IKS-PTL) no Persaudaraan Setia Hati...

Organizasaun lokal Empreza DI’AK fo kapasitasaun ba feto negosiantes (kios) nain 150 kona ba managementu negosio ne’ebe diak.

 

Jerente Programa Empreza DI’AK, Ariana Almeida, hateten durante ne’e negosiantes (feto) barak mak sei hasoru dezafiu oioin hodi dezenvolve sira nia negosio, tanba ladun hatene maneja osan sai no tama ho diak.

“Ami iha modelu formasaun oioin atu ajuda negosiante sira harii negosio no hadia sira nia managementu negosio,” Almeida hateten bainhira koalia iha forum hakbi’it ekonomia feto, iha salaun João Paulo, Comoro, Dili.

Nia hateten, negosiantes lokal tenke kreativu hodi kompete iha negosiantes estrangeirus iha merkaduria, tanba ohin loron sira mak domina iha rai laran.            

“Sira tenke buka produtus ne’ebe sira rasik produs,” nia hateten.

Tuir nia, negosiante internasional sira sempre mai ho folin ki’ik, tanba sira sosa ho kuantidade bo’ot, entaun susar halo kompetisaun kona ba folin.

Iha parte seluk negosiante Mirandolina Soares, hateten durante ne’e nia loke kios deit hodi sustente familia inklui ba edukasaun oan sira nian, tanba nia la’en la servisu.

“Hau rasik maneja hau nia kios ida ne’e e osan ne’ebe tama, hau fahe balun rai ba preparasaun hau nia oan sira nia eskola, ba han lor-loron no halo lia (tradisaun),” nia hateten.

Nia dehan, kada loron bele hetan osan $200, maibe negosio susar atu dezenvolve, tanba tradisaun (lia mate no moris) ne’ebe sei forte iha sosiedade.

Entretantu Angelica Alves ne’ebe nudar negosiante mos, hateten atu negosio ida la’o ho susesu, tenke hatene managementu no fo duni fuan (bunga) ba negosio refere.

“Osan negosio nian hau mak maneja, dalaruma ajuda mos familia,” nia dehan.

Hahu iha 2008-2014 governu liu husi Sekretaria Estado Promosaun Igualidade (agora SEM)) aloka osan $7.000 resin hodi apoia 399 grupos feto negosio, maibe grupos 42 grupos mak susesu, restu la halo atividades.

Iha fatin hanesan Asesor Sekretaria Estado Apoiu Sosio Ekonomia Feto (SEM), Eusebio Guterres, hateten grupos feto barak mak la la’o, tanba la hatene jestaun kona ba negosio nian.

“Ita nia problema ne’e la’os osan maibe jestaun,” nia hateten.

SEM pronto apoia grupo feto sira jdi hala’o negosio, maibe nia hateten, tenke iha responsabilidade atu nune’e bele iha sustentabilidade ba negosio.