Quarta, Abril 24, 2024
Total visitors: 766366

MS-MAPPF Halo Sensibilizasaun Moras Raiva Ba Komunidade Iha Área Frontera

Published: Abril 24, 2024
Ministériu Saúde (MS) servisu hamutuk ho Ministériu Agrikultura, Pekuaria, Peskas, Florestas...

Postu Saúde Suku Bahalarauin Iha Viqueque La Iha Médiku Jerál

Published: Abril 24, 2024
Koordenadór Postu Saúde iha Suku Bahalarawauin, Postu Administrativu Viqueque, Munisipio Viqueque, Abilio...

Presu Kafé Iha Merkadu Tun Komunidade Kuda Fali Vanila

Published: Abril 16, 2024
Reprezentante Prezidenti Autoridade Munisípiu (PAM) Ainaro, Sekretáriu Administrasaun Munisípiu,...

PM Gusmao: Timor-Leste Sei Sai Membru ASEAN Iha Tempu Badak

Published: Abril 12, 2024
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha tempu badak, 2025, Timor-Leste sei sai...

Japaun Apoia $600,000 Ba Redusaun Risku Dezastre Iha Munisípiu

Published: Abril 05, 2024
Governu Japaun, liuhusi embaixada iha Timor-Leste, apoiu ho $600,000 ba ajénsia International...

IKS-PTL-PSHT Iha Komitmentu Buka Tuir Membru Ne’ebé Envolve Iha Konfrontu

Published: Abril 03, 2024
Grup Artes Marsiais Ikatan Keluarga Silat Putra Timor-Leste (IKS-PTL) no Persaudaraan Setia Hati...

Maske iha ona progresu iha redusaun probeza ema kiak iha rai laran maibe sei presija nafatin esforsun bo’ot liu tan hodi hametin kresimentu nasional.Maske iha ona progresu iha redusaun pobreza (ema kiak) iha rai laran sei presiza nafatin esforsun bo’ot liu tan hodi hametin kresimentu nasional ne’ebe fo benefisio ba ema kiak sira hotu liu liu sira ne’ebe hela iha area rural.
“Ekonomia iha Timor-Leste nian mak hatudu hela kresimentu dijitu-duplo impresivo maske iha krizi ekonomiko no finanseiru Global inklui mos Eskluzaun Sosial, Kultural no Politiko sei tama naklekar iha fatin hotu-hotu nafatin,” hateten Matenek nain Nasoens  Unidas Espesial ba Pobreza Estrema no Direitus Humanos, Magdalena Sepulveda, semana kotuk (18 /11) iha Sede Jeral UNMIT, Obrigado Barracks, iha Dili.
Tuir Matenek-nain Sepulveda maske iha Timor-Leste hare tiha ona redusaun ba pobreza, husi pursentu 75 hosi populasaun tomak sira ne’ebe moris hela iha area rural, maioridade sira sei hela nafatin metin iha siklo interjerasional sira pobreza nian .
“Ema riku liu hotu sira iha sosiedade Timor-Leste nian goza riku-soin kuaze dala 180 pursentu bo’ot liu fali ema kiak liu hotu. Pobreza sei tama naklekar iha fatin hotu hotu nafatin, pobreza, inserteza alimentar no dezemprego sira hotu hotu mak a’at liu iha area rural sira iha ne’ebe porsentu 75 hosi povu sira hela kiak ba beibeik ho asesu limitadu ba informasaun no meios komunikasaun sira.”
Tuir Relatorio husi Nasoes Unidas kona ba estudu populasaun iha Distritus tolu iha rai laran; Dili, Bobonaro no Manufahi, ne’ebe fo sai mos iha loron hanesan aproximadamente pursentu 41 hosi populasaun moris ho menus dolar ida lor-loron. Mais ou menus pursentu 58 hosi populasaun sofre malnutrisaun kroniko, enkuantu porsentu 19 resin sofre malnutrisaun todan. Dezemprego no vulnerabilildade emprego nian pursentu 70.
Tuir relatoriu mos katak iha rai ida ho populasaun joven liu mak barak, liu metade hosi ema hotu hotu maka iha idade kik liu tinan 19. Pursentu 90 hosi ema entre idade 15 no 34 la bele hetan servisu. Iha Timor-Leste mos pursentu 68 hosi populasaun sofre deprivasaun multiplu no pursentu 18 resin hosi populasaun tomak hela nafatin iha nivel vulneravel nia okos.
Iha parte seluk Deputadu Mario Carascalao hateten katak Lei ba Ema Kiak sira agora dadauk Komisaun A deskuti ona iha Parlamentu Nasional maibe seidauk implementa tamba seidauk debate.
“Ami nia Partidu Sosial Demokratika nia hakarak mak tenki fo ajuda ba feto faluk sira laos sira ne’ebe hetan vitima maibe sira ne’ebe la hetan asesu ba seguransa sosiais ba sira nia moris lor-loron nian,” hateten Deputadu Carascalao.
Tuir Deputadu Carascalao mos katak oan kiak sira ne’ebe hela orfanatu mos prioridade ida tan presiza duni hetan atensaun ne’ebe diak hosi Estadu.