Terça, Abril 16, 2024
Total visitors: 766366

Intensifika esforsu hodi hakotu moras TBC 

Hanesan parte ida husi esforsu foun hodi Hapara moras TBC, ita presiza fila fali ba prinsipiu principal Saúde Públika nian.

 

MorasTuberkulozu hanesan malisan saúde públika global ida.  Iha tinan 2012, iha kalkulasaun katak ema hamutuk na’in miliaun 9.6 iha mundu tomak mak sofre moras ida ne’e,no hamutuk na’in miliaun 1.5 mak mate tamba sofre morasTuberkulozu. Iha OMS nia Rejiaun Sudeste Aziátiku ho nivel proporsaun moras global TBC ne’ebé aas, iha ema hamutuk na’in 460 000 mak mate ona tamba moras ne’e, nune’e mos iha labarik hamutuk aprosimadamente na’in 340 000 mak hetan moras ne’e. Maske progresu hodi kombate moras TBC diak, maibe seidauk natoon: oras ne’e dadaun, ema iha Rejiaun Sudeste Aziátiku sei kontinua moras nafatin, sofre husi, no mate tamba moras TBC. 

Iha inisiu tinan ida ne’e, OMS lansa ona inisiativu luta maka’as ida hodi kontra moras TBC, hodi bele muda situasaun ne’e.  “Estratejia Hakotu moras TBC” hakarak atu hamenus kazu mate tambamoras TBC ho pursentu 95 no hapara tiha kazu foun ho pursentu 90 wainhira tama batinan 2035, nune’ebelekria “rejiaun ida ne’ebé livre husi kazu mate, moras no sofre tamba moras TBC”. Maske objetivu ne’e ambisiozu, maibe fiar katak bele atinzi.   Estratejia ne’e iha pillar tolu: importansia husi aprosimasaun integradu no kuidadu saúde ne’ebé konsentra ba pasienti no prevensaun; presiza iha polítika ne’ebé korajiozu no sistema ne’ebé suportivu; no valor husi peskiza intensifikadu no inovasaun.  Pratikamente, ida ne’e signifika katak governu sei kria no implementa polítika hirak ne’ebé responde ba fator sosial, ekonómiku no attitude ne’ebé afeta kuidadu no kontrolu ba moras TBC, no modifika polítika hirak ne’e ba sosiedade ne’ebé vulneravel liu.  Ho lia fuan seluk, ida ne’e signifika governasaun ne’ebé diak.  

Governu tenke iha ka’asaan atu garante diagnosa no tratamentu sedu ba sira ne’ebé sofre moras TBC, no maneija mos moras hirak ne’ebé iha ligasaun ho moras TBC.Sira mos tenki fornese finansiamentu ne’ebé adekuadu ba programa TBC nian no apoia mos ho vontade polítiku ne’ebé solidu. Sira tenki hala’o peskiza hodi bele sukat efetividade inisiativa hirak ne’ebé sira implementa, nune’e bele garante katak finansiamentu públiku ne’ebé fornese uza duni ho efetivu no ba rezultadu ne’ebé diak. Importante liu mak, governu tenki aleviagastu katatrópiku iha familia sira husi moras ida ne’e– gastu hirak ne’ebé hamenus tiha insentivu atu ba buka kuidadu saúde no tuir tratamentu tuir rekomendasaun médiku. Redusaun kiak, nutrisaun ne’ebé diak, no kondisaun moris no serbisu ne’ebé diak sei lori diferensa ne’ebé signifikante atu halakon tiha sofrimentu tamba moras TBC. Esforsu ida ne’e presiza mudansa iha sosiedade tomak atu bele hetan diak. 

Maske nune’e, instrument ida ne’ebé efetivu liu ba nasaun hirak iha Rejiaun Sudeste Aziátiku hodi bele atinzi alvu estratejia no hakotu epidemíka TBC mak, hasa’e kobertura asistensia saúde.  Moras TBC disproporsionadamente afeta populasaun marjinalizadu, no mos iha ligasaun ho kondisaun moris no serbisu ne’ebé la diak. Asesu ne’ebé la adekuadu ba asistensia saúde rezulta iha kazu hirak ne’ebé la konsege diagnosa, no iha parte seluk sistema saúde ne’ebé fraku, todan no la adekuadu halo pasienti sira la bele hetan kuidadu saúde ne’ebé sira presiza hodi bele hasoru moras ne’e. Nasaun hirak iha rejiaun ne’e nia laran presiza prioritize esforsu hodi haforsa sistema saúde.  Atu hametina sesu ba asistensia kuidadu saúde no fornese kuidadu saúde ho kualidade diak, governu sei aumenta tan ninia abilidade atu prevene, trata no halakon tiha moras TBC, no mos moras seluk ne’ebé relasionadu hanesan HIV/SIDA. Ida ne’e la’os deit fo rezultadu saúde ne’ebé pozitivu, maibe kontribui mos ba dezenvolvimentu ekonómiku iha futuru.  Ninia benefisiu barak tebes.

Grupu sosiedade sivil no komunidade nian iha funsaun ne’ebé kritiku iha sira nia involvimentu ho governu hodi garante katak asesu ba kuidadu saúde aumenta tan no kobertura saúde universal sai hanesan realidadeida. 

Reklama direitu ba ita nia aan, ita nia familia no ita nia kolega sira iha Tratadu Internasional ba Direitu Sosial, Ekonómiku no Kultural hanesan knar ida ne’ebé tenki konsidera ho sériu, no ida ne’ebé ita hotu presiza ezerse.  

Mudansa ne’ebé dura presiza ita nia esforsu advokasia persistenti, no atinzi kobertura saúde universal merese duni ita nia esforsu tomak.     

Alein de rekuñese importansia atu hasa’e kobertura asistensia saúde nian, hakotu epidemia TBC iha Rejiaun Sudeste Aziátiku – liu-liu ninia problema rezistensia ba aimoruk – presiza mos koperasaun korta-fronteira. Nasaun balun iha ho prevalensia moras TBC ne’ebé aas situada iha Rejiaun Sudeste Aziátiku, no nasaun hirak ne’ek lasifika mos hanesan nasaun hirak ho migrasaun korta-fronteira ne’ebé boot. Hametin prevensaun, kuidadu no kontrolu moras TBC ba ema iha nasaun hotu iha Rejiaun ne’e signifika serbisu hamutuk hodi dezenvolve kuadru ida ne’ebé sai gia ba jestaun korta fronteira ba moras no haforsa asesu ba kuidadu saúde no tratamentu ba ema vulneravel sira. Atu atinzi ida ne’e, presiza iha lideransa ida ne’ebé vizionáriu, tamba realidade koletivu ida katak moras TBC la rekuñese fronteira nasional, ka konsidera kategoria nasionalidade. 

Iha Loron Mundial ba TBC, no iha inisiu esforsu OMS nia natuintensifika ezizensia hodi “Hakotu moras TBC”, ita iha oportunidade atu hafoun fila fali ita nia rezolusaun koletivu hodi bele Hakotu moras TBC dala ida no ba ema hotu. Ita la bele lakon oportunidade ida ne’e.