Semana kotuk TDW fo sai notisias ida kona ba inisiativa ida hosi Minsiterio Turismo, Komersio no Industria (MTCI) katak sira ho kolabora hosi Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) haruka sai vendedores estranjeiru lubuk iha hosi merkadu tradisional iha Capital Dili laran, hanesan hosi Merkadu Hali Laran (haree notisia iha www.thediliweekly.com).


Maske vendedores Timoroan iha merkadu hirak ne’e espresso sira nia aprova kona ba initiative ne’e atu hasai sira nia kompetisaun hosi sira nia le’et, saida mak inisiativa ne’e signifika ba business iha Timor-Leste?


Iha imperativu rua kona ba situasaun ida ne’e. Ida mak imperative moral, nune katak Timoroan mos merese atu hetan oportunidade atu halao business iha rai laran no la bele hetan kedas kompetisaun makas hosi pur ezemplu ema Xina ne’ebe sira nia hanoin kona ba business la os katak business servisu ida, maibe business nudar sira nia moris, no sira mos kelur, milennia, ona pratika ideolojia ida ne’e.


Imperativu tuir main mak Imperativu Ekonomiku ida. Tuir ekonomia, Timor-Leste adopta sistema Ekonomia Merkadu Abertu (Free Market Economy), nune katak padrao uniku ne’ebe aplika mak kompetisaun iha merkadu laran mak sei determina folin no se-se mak bele sobrevive iha mundu business. KOmpetisaun, Prokura no Demanda, hira ne’ebe mak regras fundamental jogu ne’e.


Nune mos ho ida ne’e, tanab mak governu desidi atu hasai vendedores Xina hosi merkadus tradisional? Se karik tanba deit sira vendedores estranjeiru iha merkadu laran entaun karik injustisa bo’ot ida komete iha ita nia rai, no karik ita mos viola ona konvensaun hira ne’ebe ita assina kona ba direitu ema hotu nian.


Iha parte seluk, se karik Vendedores Xina ne’ebe hasai tanba illegal, ka la iha lisensa negosio, koa bazeis a diretiva legal ruma, entaun ida ne’e mos importante atu komunidade bele hatene no komprended.
Ami nia preokupasaun mak komunidade ka publiku la hetan informasaun komplete ka klara kona ba razaun tansa vendedores Xina hasai hosi merkadu tradisionais laran foin dau-dauk.


Tuir Chefe Departamentu Rejistu Business, MTCI, Domingos Guterres, hateten katak operasaun ne’ebe PNTL halao ne’e bazeia ba despaxu Ministerial ida.
Tuir nia no tuir despaxu ne’e vendedores estranjeiru labele halo aktividade iha merkadu tradisional no mos iha estara ibun no mos lori fan odamatan-ba-odamanta, “tanba Timoroan mos bele halo ida ne’e.”


TDW nia jornalista husu ba Chefe Guterres kona ba despaxu ministerial ne’e no ami hakfodak wainhira sira dehan sira la iha kopia ida no hatene lolos nia numero said and detalhes iha despaxu laran.


Tanba realidade ida ne’e mak ami suporta ami nia pontu katak razaun legal ruma atu haruk sai vendedores estranjeiru hosi ita nia merkadu tradisional la transparent ka klaru, ba media, ba vendedores Timoroan ne’ebe assisti insidente ne’e no mos ba PTNL no membrus MTCI raisk. Maibe iha ikus vendedores Timoroan iha merkadu tradisional kontente los ho desizaun no aksaun ne’ebe PNTL halao.


Vendedora Timoroan ida hateten ba TDW katak nia kontente tebes ho desizaun Governu atu hapara vendedores estranjeiru, “hodi fo fatin mai ita Timoroan atu bele negosia hodi hadia ekonomia vida uma laran. Lolos sira ba halo negosiao iha loja bo-bo’ot nune’e bele selu taxa ba governu.’’


Nune tuir vendedora ida ne’e governu para vendedores estranjeiru atu fo oportunidade ba vendedores Timoraon atu negosia no hadia ekonomia uma laran no katak atu vendedores Xine loke deit loja bo’ot atu selu taxa ba governu. Selu taxa so ema estranjeiru deit?


Pontu prinsipal editorial ida ne’e mak ne’e, dala ida tan iha falta komunikasaun no dala ida tan komunidade bain-bain la komprende lolos kona ba inisiativa hosi governu atu halo buat ruma.


Ida ne’e problematiku tanba karik desizaun sira ne’e la komunika lolos no ho transparent, ita liu hosi perigu nudar nasaun ida atu halo buat ruma lori emosaun mak halo, ne’ebe bele kria situasaun Ita-Sira ne’ebe bele halo mosu fali rasism no zenofobia.


Ita hein katak nasaun ida ne’ebe hakarak hakat ba oin la bele rezolve isu-isu no transforma kona ba rasa ka etnisidade maibe rezolve isu lolos no tanba iha politika transparente ne’ebe aplika no ema hotu komprende.