Sábado, Abril 20, 2024
Total visitors: 766366

Partidu koligasaun Frente Revolucionaria de Timor –Leste Independente (FRETILIN) no Partidu Demokratiku deside no fiar ba Sekretario Jeral Partidu FRETILIN Mari Bin Amude Alkatiri hodi lidera orgaun ezekutivu ba periodu tinan 2017-2022.

Lider Istoriku Mari Alkatiri Hetan Fiar Lidera VII Governu Konstitusional

Hafoin hetan nomeasaun ida ne’e, xefe governu hamutuk ho membrus governante nain 11 simu kedas posse husi Prezidente da Republika Francisco Guterres Lu-Olo.
Governante sira ne’e, mak Primeiru Ministru e Ministru Dezenvolvimentu do Reforma institusional Mari Bin Amude Alkatiri, Ministru do Estado Konseleiro Seguransa Nasional Jose Ramos Horta, Ministru Estado e Ministru Saude Rui Maria de Araujo, Ministru do Estado e Ministru Agrikultura e Peskas Estanislau Maria Aleixo da silva, Ministru Presidensia Konselho Ministrus Adriano do Nascimento, Ministru Negosio Estrangeirus e Kooperasaun Aurelio Sergio Cristovao Guterres, Ministru Administrasaun Estatal Valentino Ximenes, Ministru Planu e Finansas Rui Agosto Gomes, Ministru Defeza Seguransa Agustinho Sequeira Somoco, Ministru Komersio e Industria Antonio da Conceicao, Ministra Solidaridade Social Florentinha Smith, Vise Ministra Educação Lurdes Bessa.
Iha diskursu PM foun Alkatiri aprezenta programas prioridade lubun ne’ebe sei implementa iha tinan lima mai 2017-2022, programa hanesan dezenvolvimentu institusional liu–liu reforma institusional no hametin relasaun internasional ho nasaun amigu sira iha mundu ne’ebe fo vantagen ba povu Timor–Leste.
Nia rekonese, katak povu sei halerik nafatin maibe governu ida ne’e sei esforsu hodi hadia asesu edukasaun, saude, eletrisidade, bee moos no alimentasaun ne’ebe sufsiente ba iha povu atu povu bele moris ho dignu.
“Dezenvolvimentu institusional, katak atu reforsa ita nia kapasidade administrasaun, jestaun rekursu orsamental no aumenta kapasidade ita nia rekursus humanus,” nia hateten, iha serimonia tomada de pose iha Palacio Nobre Lahane, Dili.
Nia dehan, iha VII Governu iha membrus hamutuk nain 30, maibe foin nain 12 mak simu posse tanba lafasil atu halo negosiasaun hodi forma governu.
Nia esperansa, iha prosesu negosiasaun ba segundu faze sei bele hetan tan partisipasaun husi partidu sira seluk ne’ebe hetan asentu iha parlamentu hanesan partidu CNRT, PLP no KHUNTO.
“Ami la esklui ema ida, ami nia prinsipio mak koligasaun, inkluzaun ho insidensia parlamentar,” nia hateten.
Nia hateten, governu minoria la’os deit akontese iha Timor–Leste maibe mos iha nasaun seluk hanesan Portugal ne’ebe tinan tolu ona sei nafatin la’o ho governu minoria no ekonomia la’o diak.
Nia garantia, sei laiha instabilidade no governasaun ida ne’e sei dura to’o tinan lima tanba povu hatudu ona sira nia maturidade politika hodi asegura estabilidade, maske hasoru dezafius, liu-liu lori programa ne’ebe benefisia no fo impaktu positive ba povu nia moris.
Entretantu, Vise Ministra Edukasaun Maria Lurdes Bessa hateten planu hotu depende ba iha programa governu nian ne’ebe sei aprezenta iha parlamentu hodi hetan aprovasaun antes implementa.
Maske nune’e, nia dehan governu ida ne’e sei la lori programa foun, maibe kontinua buat ne’ebe governu anterior halo ona no buka atu hadia diak liu tan.
“Ita kontinua saida mak halo ona durante ne’e no ida ne’ebe seidauk halo ita buka para atu halo,” nia hateten.
Nia promete, sei servisu maka’as ho estruturas tomak hodi dezenvolve edukasaun tanba setor ida ne’e importante tebes ba dezenvolvimentu rekursus humanus pais ida ne’e nian.
Iha parte seluk, Reprezentante Igreja Katolika Padre Juvito do Rego kongratula xefe governu ho membrus ne’ebe simu posse no husu atu servisu hamutuk, fo liman ba malu hodi tane aas povu nia interese, tanba povu mak dignifika sira liu husi votus.
“Hanesan ema ne’ebe hamrik iha liur servi mos povu husi parte fiar nian, ami nia esperansa nai ulun sira tenke servisu hamutuk, halakon dezentendimentu sira, tau interese politika iha dalan ninin no interese povu iha dalan klaran,” nia esperansa.
Maske nia preokupa ho governu minoria ida ne’e, maibe fiar katak partidu sira sei servisu hamutuk hodi tau interese povu nia moris iha oin, tanba ida ne’e mak objetivu principal ba luta libertasaun.