Kada semana mediku sociologia, espesialista psikiatria no enfermeiru halo vizita dala ida ba iha prizaun Becora hodi fo tratamentu ba iha prizoneirus ne’ebe sofre moras mental.

Espesialista Psikiatria kada semana halo vizita dala ida fo tratamentu ba prizioneiru sira iha prizaun Becora ne’ebe sofre moras mental.

Kona ba tratamentu ba moras seluk, Espesialista Psikiatria Dr Gaspar Quintão, hateten ne’e mediku jeral destakadu iha prizaun, maibe kona ba mental laiha tanba ne’e kada semana pesoal sira iha ospital nasional ba fo tratamentu.
Nia informa, prizoneiru sira ne’e halo krime tanba sira iha problema ho mental no ikus mai sira tenke tama prizaun.
“Krime ne’e buat seluk, ami ba atende sira nia mental no fo relatorio ba justisa (tribunal) kona ba sira nia progressu,” nia hateten, iha Dili.
Ba sira ne’ebe tama kadeia preventive, nia dehan bainhira kondisaun rekopera ona tribunal absolve sira nia kazu hodi sira hetan livre.
Nia informa, total prizioneiru nain 16 mak oras ne’e dadaun iha prizaun Becora ho kondisaun moras mental.
Nia hateten, sira mos halo vizita ba iha prizaun seluk hanesan Suai no Gleno, maibe la rutina, fulan tolu dala ida tanba birokrasia liu –liu tenke hetan despaisu husi lideransa sira.
Nia hatutan, tratamentu ba moras mental hat hanesan observasaun fiziku, psikoterapia (koalia ho pasiente), fo aimoruk no ikus liu halo rehabilitasaun atu pasiente bele halo fali nia atividades rutina lor-loron nian.
Iha parte seluk, Diretor Estabelesementu Prizaun Gleno Mito dos Santos hateten sira iha kooperasaun ne’ebe diak tebes ho parte sentru saude munisipio Ermera atu fo tratamentu ba iha pasiente geral no mental kada loron Kinta-feira.
“Ami iha prizoneiru nain 3 ho moras mental ne’ebe agora dadaun iha hela tratamentu,” nia hateten.
Nia hatutan, total prizioneiru iha prizaun Gleno aumenta ona ba iha 128, tanba hetan tan prizoneiru nain 31 ne’ebe tranfere husi prizaun Becora.