Ministra da Saúde (MdS), Odete Maria Freitas Belo hateten nia halo ezonerasaun ba Diretor Nasional Administrasaun, Lojistika no Patrimonio, Valentino Lisboa Marçal, no Diretor Nasional Aprovizionamentu, Bernardino Armindo da Silva, tanba servisu lao lentu liu.

Ministra da Saúde (MdS), Odete Maria Freitas Belo hateten nia halo ezonerasaun ba Diretor Nasional Administrasaun, Lojistika no Patrimonio, Valentino Lisboa Marçal, no Diretor Nasional Aprovizionamentu, Bernardino Armindo da Silva, tanba servisu lao lentu liu.

Ministra salienta katak ezonerasaun rua refere ho razaun ne’ebe justifikadu tuir lei administrasaun publika nian, laos ezonera arbiru deit.

“Ezonerasaun ne’e laos tanba hirus ou oinsa, maibe iha servisu balun ne’ebe hau presiza presta lalais. Sira rua laos lahatene, maibe hau presiza ema ne’ebe apoia forte liu tan tanba imi hatene ita laiha tempu ne’ebe naruk no ita ho COVID-19 no lao ho duodesimal. Tinan 2023 tempu tinan rua deit entaun ita presiza ema ne’ebe forte liu tan atu apoia servisu ida ne’e,” nia hateten iha Plenaria Parlamentu Nasional.

Nia afirma tan, laos problema koperasaun, maibe servisu mak lentu oituan hodi publiku no membru parlamentu sira hakilar beibeik prestasaun servisu ne’ebe ligadu ho diresaun rua ne’e.

Nia hatutan, diretur sesante nain rua ne’e hanesan funsionario publiku tanba ne’e sei fila fali ba servisu iha sira nia fatin antes no buka atu aprende nafatin tanba funsionario publiku iha obrigasaun no direitu tur iha posisaun saida deit no bainhira deit ministra no instituisaun publiku presiza.

Nia haktuir, iha loron 1 fulan Setembru sira fo tomada de posse ba diretur foun rua ne’ebe nomea husi Komisaun Funsaun Públika mak diretor nasional administrasaun, lojistika no patrimoniu foun, Emilia de Jesus Alves Mendoça, no diretor nasional aprovizionamentu foun, Nelson Guterres Castro.

Entretantu, Deputadu Parlamentu Nasional husi Bankada CNRT, Gabriel Soares konsidera aktu governante sira nian ne’e sobu indepedensia administrasaun públika nudar airin dala lima iha estado ida ne’e.

Nia dehan, aktu ida ne’e hatudu governante sira hahu dadaun uniformiza kargu diresaun xefia sira iha administrasaun publika ho kor politika tuir sira nia partidu ida-ida.

“Bankada CNRT lamenta no kondena makas hahalok membru governu de faktu ne’ebe tau a’as interese partidu nian hodi sobu independensia administrasaun publika nudar airin dala lima iha estado RDTL. Hahalok ne’e kontradis ho konsensu politika partidu hotu nian ne’ebe buka reforma administrasaun publika sai independente, apartidaria no profesional servi diak liu tan rai doben Timor-Leste,” nia hateten.

Nia mos lamenta, governu halo rekrutamentu politika ho asesor barak tebes hodi ultrapasa regulamentu ne’ebe vigora iha rai laran ho intensaun supa osan estado nian.

Nia hatutan, konsekuensia husi hahalok sira ne’e mak Timor oan lakon servisu, sai vitima no odio vigansa politika iha rai doben sei naruk.

Iha parte seluk, Komisariu Komisaun Funsaun Publika, Antonio Freitas hateten pedidu ezonerasaun ne’ebe tama ho justifikasaun ne’ebe razoavel tuir lei, sira aprova hodi halo ezonerasaun.

Nia dehan, kargu diresaun xefia sira ne’ebe tuir selesaun pur meritu ho mandatu tinan 4, maibe sira la prense rekejitus sira iha lei no 5, liu-liu kona ba knar sira hanesan la obdese, la implementa orientasaun kargu superior bele hetan ezonerasaun ba kargu.

“Selesaun pur meritu mos bele ezonera bainhira iha sala, ida nia tenke prense rekejitus hotu iha lei no 5 kona ba knar sira hanesan tenke obdese, implementa orietasaun kargu superior tantu diretur jeral, ministru/a no sekretario estado tanba ne’e kuandu iha buat balun la kumpri no la obdese ba deziaun, ministru sir abele justifikadu liu husi dalan ne’ebe lei hateten,” nia hateten.

Nia afirma tan, komisaun la aprova pedidu ezonerasaun ne’ebe ho razaun kor partidu, maibe publiku iha faktu ruma kona ba intervensaun politika sobre troka kargu diresaun xefia sira uza kor partidu politiku bele inkamina informasaun ho faktu ba KFP atu bele hare.