Tais origin Timor-Leste ameasadu lakon iha tempu ruma tanba governu laiha politika klaru atu promove no proteje originalidade produtus ne’ebe timor iha.

Diretora ezekutivu Fundasaun Alola Alzira Reis, hateten tais ne’ebe ohin loron fa’an barak iha Dili laran ne’e maioria tais kopia (la’os original) deit husi emprezariu estrangeirus balun ne’ebe produs. 

“Ita tenke iha lei hodi proteje ita nia tais husi ema seluk ne’ebe hakarak halo imitasaun ba ita nia tais,” nia hateten. 

Nia dehan, Fundasaun Alola iha koleksaun ba tais origin Timor nian husi kada munisipio ne’ebe agora dadaun rai hela iha sira nia museum kultural. 

Nia hateten, grupu soru tais barak uza material modernu hodi produs tais, maibe iha grupo balun mak sei mantein material natural (kabas lokal, kor husi aitahan sira) hodi produs tais. 

Entretantu Membru Parlamentu (MP), Josefa Alvares Pereira Soares, hateten Timor seidauk iha lei atu proteje originalidade produtus Timor nian, maibe importante mak governu tenke identifika lolos tais origin timor nian. 

“Seidauk iha lei, tanba atu halo lei ita mos presiza identifika arte original ita nian,” nia hateten.

“Tanba hau haree ita nia arte sira ne’e kuaze atu hanesan nasaun sira iha Asia.” 

Nia hateten, kada munisipio iha nia originalidade motif tais ne’ebe la hanesan maibe kuaze lakon ona nia origin, maioria modernalizadu ona intermus motif no material produsaun sira (kor, kabas). 

“Difisil, lori tempu naruk no sakrifisio atu produs tais ida tanba ne’e ema barak lakohi halo ida ne’e, sira hakarak halo buat ne’ebe fasil no produs barak liu tan,” nia hateten. 

Kona ba kualidade, nia dehan tais origin ne’ebe halo ho kabas lokal, tein ai kulit no ai tahan sira hodi halo kor ne’e kualidade diak liu kompara ho tais ne’ebe halo uza kabas importadu sira, tanba nia kor sei la dura.  

Iha parte seluk, Vise Ministru Komersio Industria e Ambiente (MCIA), Filipus Nino Pereira hateten governu halo ona estudu ba iha originalidade produtu tais timor nian, maibe seidauk hotu.

Maske nune’e, nia dehan governu sei la tolera emprezario ne’ebe halo kopia tais Timor hodi produs fali ba hena seluk no fa’an ba timor ho folin ne’ebe baratu.

“Estraga ita nia originalidade protudu tais, nune’e mos estraga folin produtu tais ne’ebe ita nia inan feto sira halo hela ho tempu ne’ebe naruk,” nia hateten. 

Nia dehan, bainhira estudu ne’e remata governu sei lori produtu tais origin timor nian ba registu iha UNESCO Nasoens Unidas hanesan nain ba produtu ne’e. 

Alende ne’e, nia dehan governu mos dezenvolve hela dekretu lei hodi fo protesaun ba iha produtu tais origin timor nian.