Ponte Laleia hahu halo konstrusaun hafoin governu impresta osan husi Banku Dezenvolvementu Asia (ADB).

Governu empresta osan husi Banku Dezenvolvementu Asia hodi halo kontrusaun ba ponte Laleia ne’ebe hahu dadaun ona.

Unidade Projetu Manager Ministeriu Obras Publiku, Transporte no Komunikasuan, Odete da Costa, hateten konstruksaun ne’e foin mak hahu iha dia 18 Agostu 2016, maibe hahu hatudu progressu ne’ebe signifikativu.

“Tuir prediksaun, lolos iha fin de Novembru mak foin atu atinji 1% deit tanba iha atrazu barak udan no seluk tan, maibe sira kompleta ona liu 3%, ne’e liu ona progresu,” nia hateten, iha Dili.

Obra ne’e rasik ka’er hosi kompania Shanghai Group L.T.D husi Cina hafoin passa iha prosesu aprovizionamentu ne’ebe han tempu kuaze tinan rua.

Nia garantia, katak kompania ne’e sei konstrui obra ne’e ho kualidade tanba material hotu-hotu liu husi testu ne’ebe rigorozu no uza ekipamentus ne’ebe mais modernu.

“Espera katak sira sei remata obra ne’e tuir tempu ne’ebe mak define ona iha kontratu laran, “ nia hateten.

Alende ne’e nia dehan, governu mos kontrata konsultan husi Japaun, Filipina no Indonesia hodi kontrola obra ne’e.

Dadaun ne’e, nia informa iha projetu ho pakote rua mak la’o hela, pakote primeiru konstruksaun estrada Dili-Manatuto no segundu pakote konstruksaun ponte Manatuto liga ba munisipiu Baucau.

Nia afirma, ba projetu pakote I uza osan imprestimu husi Japan Internasional Cooperation Of Agency (JICA) ho total orsamentu $48.3 miloens e pakote II impresta husi ADB ho total $59.2 miloens.

Nia hateten projetu pakote I sei remata iha 14 de Maiu 2018 e pakote II iha 25 Agusto 2019.

Kona ba komunidade ne’ebe afeitadu ba projetu ne’e, nia dehan governu fo ona kompensasaun ba sira. “Kios, aihoris no governu rezolve ona antes projetu sira ne’e la’o,” nia dehan.

Iha parte seluk motorista Castro da Silva, preokupa tebes ho ponte Laleia tanba durante ne’e atrapalha sira nia movimentu.

“Ponte ne’e klo’ot liu entaun ita hein malu, dala ruma mosu macet iha ne’e, tenke halo luan tan,” nia dehan.