Organizasaun Hametin Agrikultura Sustentavel (HASATIL) preokupa maka’as tanba area (natar) potensial kuda hare nian barak mak instituisaun estado no komunidade harii ona uma.

Organizasuan HASATIL kestiona maka’as tanba natar potensial ne’ebe lolos uja halo natar maibe halo hotu ona uma.

Diretor HASATIL, Gil Boavida husu estado tenke haree kestaun ida ne’e hodi rai sira ne’e bele utilize ba hasa’e produsaun iha rai laran.
Nia dehan, importante mos estado tenke fo prioridade atu halo identifikasaun ba rai potensial sira ne’e no halo estudu ba mudansa partisipasaun iha agrikultura nian.
“Presiza halo kolokasaun rai produtivu atu utilize ba atividades produtivu, labele rai ne’ebe potensial ba agrikultura ita reforma muda nia funsionamentu hari fali infra-estruturas no loke edifisio bo’ot sira,” nia hateten iha servisu fatin Farol, Dili.
Nia sujere, ba iha governu liu –liu Ministerio Agrikultura e Peskas (MAP) atu halo investigasaun ida klean kona ba kauza husi transformasaun rai potensial sira ne’e.
Iha parte seluk, Diretor Nasional Agrikultor, Hortikultura no Extensaun iha Ministerio Agrikultura e Peskas (MAP), Amaro Ximenes hateten kada tinan area potensial tun bei-beik tanba barak mak komunidade halo ona uma.
Nia dehan, dadus hatudu iha tinan 2016 area potensial ne’ebe iha hamutuk 76 mil hektar mai tinan 2017 tun ba iha 75 mil hektar.
“Ita haree deit dalan ba Baucau, Viqueque no Lospalos, iha Hera uluk natar agora F-FDTL halo uma e natar lakon, Vemasse natar laran nakonu ona ho uma, iha Manatuto parte Obrato nian natar sai fali ona uma no Munisipio Bobonaro parte Tunu Bibi natar laran sira ne’e uma hotu ona,” nia hateten.
Nia dehan, situasaun sira ne’e fo impaktu ba produsaun iha rai laran tanba area sira ne’e kada tinan produsaun diak.
Nia hatutan, area pontensial katak rai sira ne’ebe tempu uluk avo sira utilize hanesan natar, maibe iha mos area potensial foun sira ne’ebe depois dezenvolve sai natar.