Diretora Ezekutiva Organizasaun Asisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFeLa), Marcelina Amaral hateten, apresia ho inisiativa Parlamentu Nasionál (PN) atu elebora lei adopsaun no husu atu haree didi’ak no diskute klean rekezitu no mekanizmu sira atu bele iha meiu kontrolu ne’ebé rigór hodi proteje labarik minoridade sira.

Diretora Ezekutiva Organizasaun Asisténsia Legál ba Feto no Labarik (ALFeLa), Marcelina Amaral hateten, apresia ho inisiativa Parlamentu Nasionál (PN) atu elebora lei adopsaun.

Nia dehan atualmente, Timor-Leste seidauk iha lei espesífiku kona-ba adopsaun. Maibé durante ne’e utiliza kódigu sivíl jerál ne’ebé iha ligasaun ho adopsaun no lei sira ne’ebé fó dalan, bainhira lei seidauk iha.

“Agora ita Timor-Leste nasaun ne’ebé ita bele dehan seidauk dezenvolvidu. Ita atu haree kona-ba asuntu adopsaun ita tenke haree didi’ak, tanba ALFeLa iha esperiénsia ne’ebé nota katak ita laiha sistema ne’ebé kontrolu ita-nia oan sira ne’ebé ema estranjeiru adopta,” nia hateten iha Hotel Timor, Díli.

Nia hateten ALFeLa nia esperiénsia ba kazu adopsaun ida, ne’ebé prosesu la’o lalais tebes no família, liu-liu inan-aman husi labarik ne’e mós idade sei joven seidauk maduru no lahatene konsekuénsia adopsaun, risku ba oan sira, derepente prosesu to’o ona iha tribunal.

Nia hatutan sira preokupa ho kazu ne’e no halo aprosimasaun ba inan-aman ne’ebé fó oan ba ema estranjeiru adopsi. Inan-aman ne’e hato’o katak ema estranjeiru ne’e hateten ba sira atu hakiak de’it sira-nia oan hatama iha eskola loron ida sei mai fali Timor no promete selu tiket aviaun ba inan-aman vizita oan, ne’e mak inan-aman hatene inan-aman la hatene adopsaun ona katak legalmente oan ne’e sai ona família adoptante ne’e nia oan.

“Ami halo esplikasaun kona-ba konsekuénsia adopsaun ba inan-aman, sira rasik deside kansela prosesu adopsaun no halo deklarasaun iha tribunal lakohi fó adopsaun, ne’e ami-nia esperiénsia apoia minor sira ne’ebé hetan adopsaun,” nia hatutan.

Nia haktuir sira konkorda ho estadu, liuhusi Parlamentu Nasionál atu kria lei adopsaun, maibé presiza haree rekezitu sira hanesan, se mak bele adopsi tanba sa mak tenke adopsi, inan-aman rasik sei bele fó han oinsa mak hakarak fó oan ba família seluk adopsi atu la fasil ba minoridade sira monu ba ema seluk nia liman ne’ebé ho intensaun la fó protesaun másimu ba labarik sira.

Aleinde ne’e, mekanizmu kontrolu ba adopsaun mós tenke haree ho klean, liu-liu ema estranjeiru ne’ebé halo adopsaun ba timoroan sira lori ba estranjeiru, tanba tuir lei adopsaun ba labarik ne’e laiha revogasaun tauk labarik sira hetan fali risku iha inan-aman adoptante sira-nia liman.

Kona-ba situasaun ne’ebé akontese iha rai-laran, liu-liu família bolu subrina/o hela hamutuk, diretora dehan ne’e la’ós adopsaun, tanba adopsaun ne’e tenke liuhusi prosesu legál iha tribunál mak deside.

Iha parte seluk, Prezidente Komisaun F asuntu Saúde, Seguransa Sosial no igualdade jéneru, Deputada Maria Barreto hateten planu anuál 2024, sira fó prioridade atu elabora lei adopsaun nian, tanba situasaun ne’e sériu.

“Iha Komisaun F, ami mós iha planu asaun anuál 2024, tau prioridade mós atu haree liuba asuntu adopsaun ba labarik, tanba ita hotu hatene katak realidade iha Timor-Leste, ita iha kazu ne’ebé grave tebes ne’e mak adopsaun ilegál ne’ebé barak. Ezemplu ita ba foti ita-nia subrina/o iha foho lori mai Díli atu ba eskola, maibé ikus mai la haruka ba eskola halo fali servisu ne’ebé tuir loloos la’ós labarik nia responsabilidade halo servisu sustenta fali família,” nia hateten.

Nia hateten Ministériu Solidaridade Sosial no Inkluzaun (MSSI) koopera hela ho ajénsia UNICEF, prepara hela padraun implementasaun lei protesaun ba labarik no joven iha perigu atu proteje labarik sira iha situasaun risku no promove bem-star labarik sira-nian.

Nia husu mós ba Ministériu Públiku hanesan defensór ba minoridade sira iha tribunal tenke iha konsiénsia no obrigatóriu salva labarik sira, bainhira iha situasaun risku.