Terça, Abril 16, 2024
Total visitors: 766366

Atu Promove lian Portugues iha Timor- Leste, Ministeriu Edukasaun liu husi Universidade Nasional Timor- Lorosae (UNTL) asina nota de entendimentu memorando (MoU) ho Universidade Coimbra Portugal.

Ministru Edukasaun  Bendito Freitas, hateten asina akordu ida ne’e atu fo  fortifikasaun no fortalesimentu  atu kompletu universidade nian intercambio no mos ba programa sira seluk atu kapasita no promove  dezemvolvementu  ba lingua Portuguesa nian.

“Atu bele haree ambitu CPLP nian, atu fo liu valor ba servisu, atu fortifika no review fila fali, nune’e  iha volume impaktu no  kualidade bele ajuda profesor sira  bele komprende, bele hanorin diak liu tan ho lian Portuguesa,” Ministru Freitas hateten, iha Dili.

Nia hatutan, maske programa ida ne’e konvida deit Universidade  Nasional Timor Lorosae (UNTL),  maibe  parte integradu husi universidade sira seluk, tanba hotu-hotu ho iha nia papel.

Nia dehan, iha artigu 13 Konstituisaun Republika Demokratika de Timor-Leste (RDTL), hatuur ona katak  lingua ofisial mak Portugues no Tetun, maibe profesor sira kontinua hanorin ho llian Indonezia “ne’e diak liu taka,”.

Entretantu Reitor UNTL,  Aurelio Guterres, hateten  asina akordu ida ne’e ho objetivu atu  apoiu liu-liu ba rekursu  ne’ebe relasaun ho Ensinu Superior kona ba historia no dezenvolvementu.

“Ita seidauk iha kursu historia ida, maibe ho akordu ne’e ajuda ita Timor oan atu koalia no komprende lian Portugues,” nia dehan. 

Reitor UNTL ne’e dehan, iha tinan rua liu ba UNTL sira mos halo peskiza kona ba rekurus humanu no servisu saide mak Timor presiza halo, no relatoriu ne’e agora prontu ona hein entrega ba Ministeriu Edukasaun.

Entretantu  Diretor Investiga UNTL,  Afonso de Almeida, hateten asina akordu ne’e ida mos kona ba lenvantamentu rekursu humanus nian no ida seluk ba merkadu trabalhador ne’ebe hala’o ona iha tinan 2011 no 2012, e depois relatoria ida kona ba partisipasaun  feto vida politika no ikus servisu hamutuk ho UNESCO .

“Ami halo ona analiza kona ba rekursu humanu ne’ebe mak iha Timor no kona ba area saida mak ita presiza investe,” nia dehan.