Mane ida (arguido) ho konsiensia no ho emosaun uza besi kanu hodi baku nia fen rasik (vitima) tanba deit ba festa fila iha madrugada.

 

Tuir akuzasaun ministeiru publiku ne’ebe lee sai husi juis prezidente, katak iha data 23/07/2015 kalan vitima ho arguido nia alin feto ba festa fila tuku tolu madrugada, e tanba nervosu arguido la loke odamatan, entaun vitima loke odamatan dapur hodi tama.

Wainhira vitima foin tama ba kuartu laran arguido foti kedas besi kanu kiik ida hodi baku ba vitima nia ain hodi dudu vitima no vitima monu ba rai, hare argudio nia hahalok ne’e arguido nia alin ba kesar kedas xefe suku no lori ba polisia.

Hafoin lee sai akuzasaun hirak ne’e juis presidente husu ba arguido atu hili kolia ou nonok maibe arguido hili nonok hodi prova katak akuzasaun hirak ne’e los hotu.

Iha momentu hanesan, juis prezidente mos husu ba vitima atu hato’o nia deklarasaun maibe vitima hili koalia hodi dehan, arguido husu ona diskulpa ba vitima no durante prosesu ne’e la’o hela, arguido nunka halo agregasaun fizika hasoru vitima.

“Ami diak malu ona e durante ne’e nia nunka baku tan hau,” vitima hateten.

Ekuantu iha alegasaun ikus, ministeriu publiku husu ba tribunal atu fo pena ne’ebe adekuadu ba arguido,nune’e iha future arguido labele halo tan aktu hanesan. E kazu ne’e arguido viola ona lei artigu 154 no natureza violensia domestika.

Iha fatin hanesan defensor publiku ne’ebe halo defeza ba arguido, husu ba tribunal atu fo pena ne’ebe kma’an, tanba arguido arapende tebes nia hahalok no nunka halo tan asaun violent ba vitima durante prosesu ne’e la’o hela.

Hafoin rona tiha deklarasaun husi vitima, juis prezident fo pena suspensaun tinan ida ba arguido.