Quarta, Abril 24, 2024
Total visitors: 766366

Diretora Organizasaun Movimentu Feto Foinsa’e (MOFFE), Yasinta Lujina rekonese katak Membru Parlamentu (foun) sira presiza duni transporte atu fasilita servisu, liu –liu hala’o fiskalizasaun iha baze, maibe la signifika tenke sosa kareta ho marka prado ho folin ne’ebe karun.

Organiazasoens feto husu ba governu foun mai atu tau aas interese povu nian duke interese partidu nian.

Hanesan nasaun estado, nia dehan iha obrigasaun atu fasilita tuir level ou klase, maibe tenke tetu mos ba iha kondisaun moris povu nian ne’ebe sei moris iha lina kiak nia laran, labele halo kontenti grupo balun deit.
“Transporte ne’e importante hodi fasilita hala’o knar liu –liu to’o iha povu nia le’et, haree kondisaun moris no kria lei ruma fo protesaun ba povu nia moris, maibe la signifika kareta tenke prado,” nia hateten, iha nia knar fatin Farol, Dili.
Tanba ne’e, nia husu ba futuru estado tenke tetu didiak desizaun sira ne’e liu –liu prioridade duni ga la’e atu sosa kareta ho marka prado ba orgaun soberano sira ho folin ne’ebe aas, enkuantu povu sei moris vulneravel tebes.
Alende ne’e, nia mos ejiji ba iha ekipa tekniku Parlamentu Nasional nian ne’ebe halo analiza ba iha presu penyusutan kareta nian kada tinan ba publiku atu hatene razaun kareta tuan ne’ebe atu halo lelaun ho presu $8 mil kada kareta, enkuantu kareta ne’e uluk sosa ho presu $63 mil.
“Problema mak lelaun interna (ba deit deputado/a sira) ho presu ne’ebe tuun, iha parte seluk sira simu pensaun vitalisa ne’ebe ita nia estado oferese ba sira, ida ne’e mak ita haree la justu,”nia afirma.
Iha semana rua liu ba, Parlamentu Nasional hasai rezulusaun ida hodi loke lelaun interna ba kareta 65 ne’ebe membru parlamentu nasional III legislatura utilize hodi halo servisu ho folin $8 mil kada kareta.
Entretantu, porta voz Movimentu Universitario Timor –Leste (MUTL) Miguel Arcanjo Moniz da Silva konsidera rezulusaun parlamentu ne’e hanesan korupsaun legal ida tanba membru parlamentu 65 vota kontra ho sira nia konsiensia rasik.
Nia dehan, desizaun ida ne’e sei fo impaktu ba iha ezekusaun orsamentu jeral do estado iha futuru no lori implikasaun ba iha produtividade nasaun nian.
“Ami sei lori ami nia petisaun ba entrega iha prezidente parlamentu nasional Aderito Hugo, Primeiru Ministru no diretur aprovizionamentu hodi pendente prosesu tenderizasaun ba sosa kareta foun hodi hein solusaun ne’ebe neutru, imparsial tuir preokupasaun povu nian,” nia hateten.
Se laiha solusaun ne’ebe neutru, nia dehan MUTL sei mobilize universitario sira hotu, povu ki’ik sira atu halo asaun protestu kontra Parlamentu Nasional ne’ebe hasai rezulusaun hodi benefisia sira nia aan rasik.
Iha parte seluk, membru konselho administrative Deputada Brigida Correia hateten husi analiza ne’ebe ekipa tekniku patrimonio parlamentu nian hala’o hatudu, katak kustu ba manutensaun kareta ba tinan hira oin mai sei bo’ot, tanba ne’e kada tinan lima tenke halo lelaun.
“Se ita la halo lelaun ba kareta ne’e, parlamentu nasional sei hasai osan ba manutensaun bo’ot liu kompara ho sosa fali kareta foun ho folin $45 mil,” nia hateten.
Nia hateten, hanesan orgaun soberanu ne’ebe iha papel importante atu halo fiskalizasaun ba iha projetu sira iha teritorio tomak, presiza fasilidade atu fasilita hala’o knar ida ne’e.
“Hau hanoin, povu labele haruka ami la’o deit bainhira ejiji ami haree projetu sira iha kraik, tenke iha fasilidade para ami bele uza,” nia hateten.
Kona ba presu lelaun, nia dehan ne’e bazeia ba analiza kustu penyusutan no manutensaun durante tinan lima e ikus mai ekipa patrimonio parlamentu deside ho presu $8 mil ne’ebe aprova husi 65 membrus parlamentu.
Nia informa, kareta foun ne’ebe atu sosa ho folin $45 mil, kareta ne’e ki’ik kompara ho ida agora tanba pareser ne’ebe hala’o haree katak tinan lima mai estrada diak ona, la presiza kareta ne’ebe espesifiku.