Quinta, Abril 25, 2024
Total visitors: 766366

Diretor Organizasaun CATALPA Internasional, Anders Horbtee hateten programa liga inan (mobile Mom) implementa ona iha munisipio Manufahi, Aileu, Liquisa, Ermera, Ainaro, Manatuto, Baucau, Bobonaro no Covalima, hodi fahe informasaun importantes ba inan isin rua durante isin rua to’o partus.

Programa liga inan implementa ona iha munisipiu Baucau, Bobonaro, Aileu, Ainaro, Ermera, Covalima, Manufahi, Manatuto inklui Liquisa.

Nia dehan, objetivu husi programa ne’e mak atu hametin relasaun komunikasaun entre pesoal saude no inan isin rua sira durante isin rua to’o bebe partus fulan nen.
“Sira simu informasaun ne’ebe diak ba sira nia saude no oan nia saude husi parteira sira no enkoraja sira partus seguru iha fasilidade saude ho tulun pesoal saude sira,” nia hateten, iha salaun Palacio da Sinzas Kaikoli, Dili.
Nia hateten, ba inan isin rua ne’ebe konsulta iha fasilidade saude, parteira sira registu kedas ba iha sistema, nune’e lor-loron fahe informasaun sira kona ba nutrisaun no risku ne’ebe bele akontese durante isin rua ba inan sira.
Nia informa, iha fulan Otubru ne’e inan hamutuk 23,000 mak registu ona iha sistema hodi simu informasaun lor-loron, maibe numeru ne’e sa’e kada loron bainhira inan sira mai konsulta iha fasilidade saude.
Programa liga inan, hahu implementa iha munisipio Manufahi iha tinan 2012, ho nia objetivu atu kontribui hasa’e kobertura asesu inan sira ba partu seguru no redus prevalensia mortalidade maternu infantile iha Timor –Leste.
Iha parte seluk, Diretor Jeral Prestasaun Servisu Ministerio Saude dotora Odete Viegas rekonese katak programa ida ne’e hatudu rezultadu signifikante iha servisu saude inan ho oan, tanba prevalensia inan isin rua partu iha fasilidade saude sa’e.
Nia dehan, dadus ministerio nian hatudu inan ne’ebe partu iha fasilidade saude iha tinan 2010 iha 60% sa’e ba 64%, tinan 2016 no inan ne’ebe mate durante partus husi 557/100,000 tun ba 64/100,000.
“Ita haree, servisu liga inan ne’e komesa hasa’e ona kobertura inan isin rua sira partu iha fasilidade saude,” nia hateten.
Nia hatutan, inan sira barak mak iha ona konsiensia atu hakbesik aan ba fasilidade saude hodi konsulta durante isin rua no iha ona konesementu kona ba perigu sira bainhira partu iha uma.
Nia husu, parseiru dezenvolvimentu sira atu kontinua tau komitmentu servisu hamutuk ho Ministerio Saude hodi habelar tan programa ne’e ba iha munisipio seluk.