Hakerek livru, hanesan mekanismu ida husi Organizasaun Popular Mulher Timor (OPMT) atu prezerva faktus istoriku kontribuisaun feto nian ba iha luta libertasaun nasional no fo homenagen ba heroina sira.

Organizasuan Popular Feto prezerva istoria feto nia kontribuisaun ba luta libertasaun liu husi hakerek livru ida kona ba ne’e.

Sekretaria Jeral OMPT, Merita Alves hateten iha livru barak mak feto maluk sira hakekrek ona, maibe livru ida ne’e atu koalia liu kona ba papel feto nian iha prosesu luta ba libertasaun nasional, liu –liu saida mak sira halo hodi kontribui ba prosesu.
Nia dehan, OPMT foti inisiativa ida ne’e tanba dala barak iha loron nasional lideransa sira temi liu mak heroi (mane), sira haluhan feto sira nia kontribuisaun.
“Ita dala barak haluhan heroina sira, maske ita iha heroina barak sira anonimas ita presiza re-trata sira nia atividade tanba luta ne’e sei la kompleta bainhira partisipasaun feto laiha,” nia hateten iha Kaikoli Dili.
Nia hateten, livru ne’ebe sei lansa iha tempu badak ne’e koalia liu papel feto sira nian iha organizasaun hotu ne’ebe hola parte iha prosesu luta libertasaun.
Nia hateten, iha prosesu luta feto barak mak hola parte hanesan frente armada, klandestina no deaspora (estrageirus).
Nia dehan, informasaun faktus istoriku sira ne’e importante tebes ba iha jerasaun foun sira hanesan referensia ou matadalan ba sira atu sira bele fo mos valorizasaun ba feto labele ignora feto sira.
Nia hateten, feto sira mak tenke hahu hakerek istoria feto nian tanba se la’os feto laiha tan, ema seluk mak hanoin atu halo livru kona ba feto sira nia kontribuisaun.
Nia informa, prosesu peskiza ba livru ida ne’e hahu iha tinan 2011 no konsege intervista ema nain (oitusentus I tal) ne’ebe agora dadaun iha ona faze edisaun prepara ba print, maibe sei hein mos mensagen husi lider nasional Xanana Gusmão no Marii Bin Amude Alkatiri tanba sira hetan ona husi Jose Ramos Horta no Taur Matan Ruak.
Antes ne’e, Diretora Movimentu Feto Foinsa’e Timor –Leste (MOFFE) Yasinta Lujina hateten feto fo ona kontribuisaun ne’ebe bo’ot ba iha prosesu luta libertasaun, ne’ebe estado tenke fo valorizasaun.
“Partisipasaun feto nian iha prosesu ida ne’e bo’ot tebes, tanba ne’e rekonesementu tenke hatudu iha vontade no asaun konkretu, labele koalia deit iha slogan sira ne’ebe dala barak ita haree,” nia hateten.
Nia hateten, istoria sira sei la lakon liu –liu naran sira ne’ebe kontribui ba luta sei sai nafatin memoria ida ne’ebe konta husi jerasaun ba jerasaun, maibe presiza prezerva no tau memoria hirak ne’e iha nia fatin.
Organizasaun feto sira, mos halo hela advokasia maka’as atu estado bele fo homenagen ida ba feto sira liu husi harii monumentu ba heroina saudoza Maria Tapo no seluk tan ne’ebe defende rai doben ida ne’e husi inimigu sira.