Servisu Inspesaun Geral do Trabalho (IGT) durante iha tinan 2017 nian hatama ona osan ho montante $384,605 ba kofre estado.

Total kompania ne’ebe viola lei do trabalhu durante tinan 2017 hamutuk 421 husi total emprezas 1752 ne’ebe eziste iha rai laran.

Inspektor Geral, Aniceto Leto Soro hateten osan ida ne’e mai husi sansaun multa ne’ebe aplika ba kompania privado sira ne’ebe viola lei do trabalho numeru 04/2012.
Nia dehan, tinan kotuk sira konsege identifika kompania hamutuk 421 mak komete iregularidade tanba sira viola direitu trabalhador nian ne’ebe hakerek ona iha lei do trabalho.
Nia hateten, direitu sira hanesan kontratu, lisensa maternidade, annual, renumerasaun no kompania tenke asegura seguransa saude higene iha servisu fatin liu –liu prepara ekipamentus protesaun pesoal atu prevene asidente iha servisu fatin.
“Iha empreza 86 mak ami fo sansaun auto adventensia, atu sira hadia kondisaun liu –liu administrasaun, maibe iha kompania 335 mak tenke selu multa tanba sira komete violasaun grave, hanesan kontratu trabalho laiha, seguransa saude higiene trabalhador ne’ebe determina ona iha lei tenke asegura,” nia hateten iha servisu fatin Kaikoli, Dili.
Husi montante ne’ebe iha, nia dehan kompania sira konsege selu ona $214,430 no $170,175 sei iha prosesu selu.
Nia informa, kompania barak mak kumpri ona hodi selu sansaun, maibe iha balun aprezenta auto defeza, tanba sira konsidera sira iha faktus ne’ebe sira la sala.
Tuir lei, nia hateten kompania iha direitu loron 15 atu halo auto defeza liu –liu aprezenta sira nia faktus, bainhira faktus sira ne’e forte, kazu ne’e sei arkivu.
Nia hateten, kazu sira ne’e barak liu liga ho seguransa saude higiene iha servisu fatin, tanba kompania oferese ekipamentus protesaun pesoal, maibe trabalhador sira mak la utiliza.
Iha parte seluk, Sekretario Geral Konfederasaun Sindikatu Timor –Leste (KSTL), Jose da Costa Conceição hateten governu tenke tetu sansaun sira ne’e, tanba iha kompania balun selu no kontinua halo viola direitu trabalhador sira nian.
Tanba, nia dehan objetivu husi sansaun multa ne’e atu eduka kompania sira hodi respeitu mos trabalhador sira nia direitu, la’os sira iha osan sira bele viola ema nia direitu.
“Ita nia hakarak ne’e, empregador sira tenke respeita direitu trabalhador sira nian ne’ebe hakerek ona iha lei, la’os kestaun selu multa,” nia hateten.
Nia sujere, ba iha governu atu utilize osan ne’ebe IGT hatama ne’e hodi halo fali atividade sosializasaun lei ba kompania sira no fo edukasaun importansia seguransa saude higiene iha servisu fatin ba trabalhador sira atu iha konesementu.
Nia mos, rekomenda ba iha empregador sira atu labele utilize deit trabalhador sira hanesan forsa trabalho ba iha interese kompanian nian, maibe fo mos kapasitasaun ida ba sira atu kuidadu sira nia saude.
Iha kazu barak ne’ebe akontese, nia dehan hanesan kazu iha tinan 2005 trabalhador iha Portu Dili hetan asidente container hanehan no iha tinan 2012 akontesementu iha fatin hanesan ema nain rua mate fatin, tanba sira servisu liu oras, sira kolen halo konsentrasaun laiha.