Desde implementa programa bolsa da mae iha tinan 2008 to’o ohin loron iha ona total labarik (husi familia kbi’it la’ek) nain 57 mil mak sai ona benefisiariu hodi sira asesu ba edukasaun no saude husi programa ne’e.

 

Diretor Nasional Reinsersaun Sosial (DNRS) Ministerio Solidareidade Sosial (MSS), Florencio Gonzaga, hateten kada tinan governu aloka orsamentu espesifiku hodi ajuda familia kbi’it la’ek sira nia oan asesu ba edukasaun. 

“Mais ou menus labarik 57 mil maka sai benefisiarios ba programa bolsa da mae desde prosesu hahu iha tinan 2008,” nia hateten iha Uma fukun Parlamentu Nasional. 

Nia dehan, familia ne’ebe sai alvu ba programa ida ne’e mak familia ne’ebe situasaun ekonomia agregadu, familia mono (faluk, solteiru) no familia ne’ebe ho oan barak.

Nia hatutan, labarik ida hetan $5 kada fulan e governu halo pagamentu kada fulan neen mak benefisiariu sira simu osan. 

Nia hateten, governu fo apoia ba labarik ida husi idade 0 to’o deit 17,  liu idade 17 governu sei hapara apoiu ida ne’e tanba politika to’o deit idade 17. 

Kona ba familia balun uza osan subsidio ne’e hodi halo lia mate no moris, nia dehan ne’e la’os kulpa ministerio nian tanba apoiu ida ne’e ho objetivu haforsa familia. 

“Liu husi atividade seksaun komunitario, ita fo hanoin ba familia sira kuida osan ne’e, tanba osan ne’e nia objetivu atu reforsa familia hodi fo protesaun ba labarik no asegura sira asesu ba edukasaun no saude ho diak,” nia hatutan. 

Bolsa da Mae programa governu nian ne’ebe lansa iha tinan 2008 bazeia ba dekretu lei No 18/2012, ho objetivu fo apoia ba familia kbi’it la’ek sira nia oan ninia igualidade asesu ba edukasaun no saude. 

Iha parte seluk Prezidente Komisaun F (saude, edukasaun, kultura, veteranus no igualidade jeneru), Deputadu Virgilio da Costa Hornai hateten programa ida ne’e diak maibe presiza halo verifikasaun regular, tanba implementasaun iha treinu la kona alvu lolos. 

“Hau hanoin ministerio relevante tenke halo verifikasaun iha reinu atu subsidio ne’e fasilita deit ema ne’ebe kbi’it la’ek nia oan duni,” nia sujere. 

Nia mos lamenta dadus benefisiario sira ne’ebe iha barak ema ne’ebe iha kondisaun diak la’os familia kbi’it la’ek. 

Nia informa, politika ida ne’e hakerek klaru katak ema ne’ebe iha direitu ba subsidio ne’e mak familia kbi’it la’ek liu –liu feto faluk, familia divorsio no defisiente, maibe implementasaun la efetivu.