Sexta, Abril 19, 2024
Total visitors: 766366

Governu iha planu atu estabelese ekipa konselheiro hodi halo aprosimasaun ba grupos foinsa’e iha sidade laran liu –liu sira ne’ebe gosta hemu tua iha estrada ibun.

 

Inisiativa ida ne’e mai husi Igreja Katolika no Governu liu husi Sekretariado Estadu Joventude no Desportu (SEJD). 

Sekretario Estado, Leovigildo da Costa Hornai hateten SEJD reprezenta governu halo ona diskusaun ho bispo sira kona ba situasaun foinsa’e iha rai laran. 

“Ami sei halo aprosimasaun humanism, ami sei la la'o ho polisia,” nia hateten iha salaun SEJD Lecidere, Dili. 

Nia dehan, objetivu husi asaun ida ne’e mak atu prevene trafiku humanu ba rai liur no domestiku, droga, ransu livre ne’ebe rezulta ba iha kaben sedu. 

Nia hateten, kauza principal husi hahalok sira ne’e mak liberdade ne’ebe demais liu, laiha edukasaun moral no kontrolu ne’ebe diak husi inan aman sira. 

Nia informa, ekipa ne’e sei involve husi pesoal psikologia sira, religiozus ne’ebe iha konesementu klean ba problema foinsa’e nian, ajuda sira sai husi problema ne’ebe sira infrenta. 

Governu pronto fasilita transprote ba iha ekipa hodi hala'o atividades iha sidade laran. 

Kona ba fenomena foinsa’e tara aan iha ikus-ikus ne’e, nia dehan ne’e problema humanu ne’ebe la'os akontese deit iha Timor, maibe iha nasaun dezenvolvidu sira seluk. 

Maibe, nia husu ba foinsa’e sira atu preenxe kakutak no hanoin ho atividade positive sira, tanba tara aan ne’e la’os solusan ba problemas. 

“Ita bele kiak rabat rai, osan laiha, frustradu tanba dezempregu, maibe la’os ho dalan ida oho aan, aat liu tan tara aan tanba domin,” nia dehan. 

Nia hateten, governu koko atu dezenvolve diak liu tan area desportu iha munisipio hotu,nune’e foinsa’e sira bele involve aan ba no haluhan problema sira ne’ebe sira hasoru.  

Iha parte seluk, prezidente Alumi Parlamentu Foinsa’e (APFTL), Zaulino da Silva konsidera problema ida ne’e seriu tebes e presiza ema hotu nia suporta, liu –liu familia hodi prevene. 

“Ami nafatin halo sosializasaun no formasaun ba foinsa’e sira, atu sira bele foti desizaun ne’ebe los ba sira nia aan, liu –liu hadomi no respeita sira nia vida,” nia hateten 

Alende ne’e, nia mos husu atu halo estudu ida klean kona ba kauza husi kazu tara aan, nune’e halo prevensuan. 

Nia mos husu foinsa’e sira atu nakloke aan ba familia, kolegas no ema seluk ne’ebe besik bainhira hasoru problemas.