Quinta, Abril 25, 2024
Total visitors: 766366

Komisaun Nasional Direitu Labarik konsidera numeru violasaun hasoru direitu labarik kontinua aas iha rai laran, liu –liu violensia fiziku no seksual.

Komisaria Maria Barreto hateten violensia ne’ebe durante ne’e akontese ba labarik sira mak violensia fiziku ne’ebe halo husi familia rasik.

Komisaria Maria Barreto, hateten violensia ne’ebe akontese ba labarik sira barak liu mak violensia fiziku ne’ebe hala’o husi familias, tanba familia barak hanoin eduka ho violensia mak mekanismu ne’ebe diak atu labarik sai disiplina.
Alende iha uma, nia dehan numeru violensia hasoru labarik barak mos akontese iha eskola, tanba professor barak mak sei eduka labarik ho violensia hanesan baku, ku’u no seluk tan.
“Maioria ita seidauk iha konsiensia ida ne’ebe mak atu konsidera katak labarik ne’e iha direitu hanesna ema bo’ot, ita sempre hanoin labarik laiha direitu no sira ne’e vulneravel,” nia hateten iha Timor Plaza, Dili.
Nia dehan, numeru violensia hasoru labarik as tanba sosiedade sei iha mentalidade patriarkal ne’ebe sempre dehan eduka labarik sira ho violensia mak sira bele sai ema ne’ebe responsabilidade no disiplina.
Alende sosiedade sei utilize sistema uluk hodi eduka oan sira, nia dehan iha mos fator seluk ne’ebe kontribui hanesan kondisaun ekonomia familia ne’ebe la sufsiente, entaun inan-aman sira obriga oan sira tenke halo servisu hodi hetan rendimentu.
Nia informa, katak violasaun hasoru labarik ne’ebe agora dadaun aas mak abandona ne’ebe impaktu husi violensia domestika tanba aman la fo alimentasaun ba oan sira.
Tanba ne’e, nia sujere ba iha orgaun legislatura atu aselera lalais lei protesaun labarik hodi fo kbi’it ba iha instituisaun protesaun labarik sira atu liu –liu polisia atu halo asaun protesaun ba labarik sira ne’ebe halo servisu iha dalan ninin.
Portantu dadus KNDL nian, hatudu 67% violensia fisiku hasoru labarik iha uma no 63% akontese iha eskola. Alende ne’e violasaun seksual no insestu ne’ebe ho numeru aas mos.
Iha parte seluk, Diretora Forum Komunikasaun Feto Timor-Lorosa’e (FOKUPERS) Marilia Alves, hateten atu redus numeru violensia sira ne’e tenke investe ba edukasaun mudansa hahalok ema nian hahu husi labarik sira.
Nia dehan, iha organizasaun balun ne’ebe servisu foka ba iha edukasaun mudansa hahalok ba labarik no foinsa’e sira, maibe seidauk maximu presiza atu haforsa no habelar tan.
“Setor edukasaun mos iha papel importante tebes atu halo prevensaun ba iha violensia, liu –liu mestre-mestra sira labele uza violensia,” nia hateten.
Nia hateten, Ministerio Edukasaun iha tinan 2009 hasai ona politika zero toleransia iha eskola no tinan ne’e (2017) governu aprova tan dekretu lei governu nian, atu fo sansaun ba iha professore/a ne’ebe halo violensia hasoru labarik iha eskola, maibe implementasaun seidauk la’o.
Nia informa, tinan ida ne’e husi Janeiro to’o Setembru simu no akompanha vitima insestu nain hat ho idade tinan 15 mai kraik no violasaun seksual ne’ebe barak mos hasoru labarik sira. n