Sexta, Março 29, 2024
Total visitors: 766366

Labarik nain 20 halo hela tratamentu intensive iha Klinika Bairo -Pite (KBP), tanba sofre malnutrisaun severa (grave).

Labarik nain 20 dadaun ne’e halo hela tratamentu intensive iha Klinika Bairo-Pite, tanba sofre malnutrisaun grave.

Doutor Daniel Murphy, hateten semana rua liu ba sira simu labarik sira ne’e mai ho kondisaun ida ne’ebe grave tebes tanba isin krekas los.
Nia dehan, familia sira tarde lori oan ba fasilidade saude tanba falta informasaun no konsidera ne’e la’os problema.
“Sosializasaun importante tebes atu ema bele hatene, la’os normal ba labarik ida ne’ebe nia liman kabun ki’ik tebes,” nia hateten iha servisu fatin Bairo-Pite, Dili.
Nia hateten, labarik sira ne’e agora dadaun halo hela tratamentu liu –liu fo suplementu nutrisaun atu ajuda sira rekoopera husi kondisaun ida ne’e.
Alende ne’e, pesoal sira mos fo edukasaun ba familia liu –liu inan sira atu kuidadu oan labele hetan moras sira, hanesan diarea atu labarik labele monu ba kondisaun malnutrisaun no fo aihan ne’ebe iha balansu nutrisaun ba labarik sira
Nia apela, ba inan sira atu fo susu oan sira to’o fulan neen kompletu, depois ida ne’e kontinua fo susu akompanha ho sasoro ne’ebe kahur ho aihan seluk ne’ebe iha nutrisaun ba labarik iha idade fulan neen ba leten.
Alende ne’e, nia informa mos katak sira laiha fasilidade ne’ebe sufsiente atu akumula labarik sira ne’ebe sofre malnutrisaun, sira iha deit kama baixa neen, maibe labarik 20 entau, kama ida ba labarik nain rua hodi toma.
Iha parte seluk, Diretor Nasional Saude Publika, Pedro Canisio hateten malnutrisaun ne’e problema nasional ne’ebe presiza esforsu husi ministerio barak la’os Ministerio Saude deit.
Koalia kona ba nutrisaun, nia dehan sosiedade tenke asesu ba iha aihan ne’ebe sufsiente, bee moos no saneamentu ne’ebe adekuada.
Nia hateten, intervensaun ne’ebe ministerio saude halo mak fo suplementu aihan ba iha inan isin rua, inan fo susu no labarik tinan lima mai kraik atu prevene labele monu ba iha malnutrisaun.
“Ita halo nafatin atividade demostrasaun tein ba komunidade sira, hodi esplika ba sira oinsa utilize aihan local ne’ebe ita iha hodi hadia sira nia nutrisaun,” nia hateten.
Nia informa, dadus Demography Health Survey 2016 hatudu statistika malnturisaun stunting 50,2% 2013 tun ba 46%, maibe nafatin iha dezafiu.