Quinta, Abril 25, 2024
Total visitors: 766366

Igreja Katolika iha Timor-leste kontra maka’as ideas Membru Parlamentu Nasional no Comisaun Nasional Kombate HIV/SIDA ne’ebe hakarak atu lokaliza tiha aktividades prostituisaun, ho razaun atu prevene transmisaun virus HIV iha rai laran.

Tanba konsidera, aktividades ida ne’e ilegal no liu-liu kontra maka’as doutrina Igreja Katolika nian.

“Tanba aktu seksual ne’e buat ida folin, feto ida ho mane ida deside halo ida ne’e ho voluntario no ho hanoin, inteligensia, bainhira no oinsa,” Bispo Diocese Baucau, Dom Basilio do Nascimento, iha workshop “hamutuk ita kombate HIV/SIDA”, iha salaun Igreja Hosana, Bebora, Dili.

“La’os hanesan agora, halo arbiru deit.” 

Maske nia rekonese, katak Timoroan barak mak dadaun ne’e sofre hela moras ida ne’e, maibe lokaliza fatin no uja kondom la’os solusaun ba problema ne’e.

“Ami la hatan kuandu uja kondom no harii uma ki’ik oan ba sira,” Amo Basilio hateten.

“Imi bele bolu hau atrajadu mental, to’o iha ne’ebe mos uma kreda nia pozisaun la sai husi ne’e,”.

Nia dehan, igreja la konkorda uja kondom, tanba ida ne’e hanesan fo liberdade seksual ba ema. 

Nia hatutan, moras at ida ne’e mosu la’os tanba biologiku, maibe iha faktores barak; hanesan problema social, ekonomiku inklui komponente politiku mos.

Iha parte seluk, Deputadu Virgilio da Costa Hornai, hateten maske situasaun ida ne’e komplikadu no difisil, maibe igreja no governu tenke iha konsensus ida para bele salva jerasaun foun sira iha future.

“Ita tenke tuur hamutuk diskute no iha consensus kona ba ida ne’e hodi salva ita nia jerasaun foun sira, ita tenke brani koalia ida ne’e,” Deputadu Hornai hateten.

Iha lidun seluk, Vise Reitor asuntu Administrasaun Akademiku Universidade Timor Lorosa’e (UNTL), Admundo Viegas, konkorda ho inisiativa ida ne’e maibe presiza halo diskusaun ida klean entre igreja no estadu.

“Tanba topiku ne’e komplikadu oituan, presiza debate ida involve mos parte stakeholder sosiedade nian,” nia sujere.

Husi parte akademiku, nia dehan, prontu atu halibur stakeholder sosiedade nian atu halo diskusaun ida ne’ebe klean hodi buka solusaun ba situasaun ida ne’e.