Prezidente TMR Husu Ba Membru Governu Foun Sira Servisu Maka’as
Actualizadu iha Segunda, 13 Agustu 2012 14:50
Hakerek nain: TDW
Iha serimonia tomada de pose ba ne’e membru Governu Konstitusional V (08/08) iha Palacio Nobre iha Lahane, Dili, Prezidente da Republica, Taur Matan Ruak (TMR) mos husu ba membru V Governu foun sira ne’e atu servisu ho diak liu tan hodi servi povu no nasaun ne’e .
“Estrutural administrativa ida debil [fraku], ita nia piramida estruktura laiha logika, governu central bo’ot, governu distrital no sub-distrital ki’ik demais ne’e esforsu ida ita tenke hala’o para halo mudansa maka’as nivel dezenvolvementu tekniku sientifiku susar la halimar. Kualidade kestaun bo’ot kada tinan produs S1 kinzi mil ita tau kestaun kualidade iha garantia ka lae, tau iha ne’ebe atu hetan servisu tanba rendimentu baixu tebes,” hateten Xefe Estadu, Taur Matan Ruak, iha nia diskursu hafoin fo tomada de pose ba membrus V Governu Konstitusional.
Tuir Xefe Estadu, Governu tenke fo ideias ruma hodi reforsa prezensa estadu nian, liu-liu area ne’ebe estadu laiha, garantia prestasaun servisu ne’ebe diak, kria dezenvolvementu integradu iha planu dezenvolvimentu nasional focus ba planu ne’ebe iha.
Nia mos husu atu moderniza infraestrutura ne’ebe iha maske halo oituan maibe tenke diak no kualidade nune’e ema hotu asesu iha merkadu.
“Setor agrikultura ita halo dezenvolvimentu no halo investe osan barak los iha tempu tinan 10 liu-liu tinan lima ikus ne’e, maibe ita kontinua importa hahan husi liur. Oituan ne’ebe ita produs ita nia kapasidade armagen no konservasaun laiha, tanba ne’e afeta maka’as los ba ita nia kapasidade distribuisaun no komersializasaun iha ita nia rai,” Xefe Estadu TMR preokupa.
Iha oportunidade hanesan Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão iha nia diskursu hateten, Kintu Governu mai husi IV Governu ne’ebe simu misaun atu halo kontinuasaun implementa programa no reformas ne’ebe Governu Aliansa Maioria Parlamentar (AMP) promove ona durante tinan lima ho susesu.
“Kontinuasaun ne’ebe ami hakarak halao iha tinan lima mak implika obriga koresaun permanente ba mekanismu atuasaun no sistema trabalho, metodolojia aprovizionamentu no operasionalidade administrasaun no jestaun. Ami sei kontinua reforma ne’ebe halao ona iha area defeza no seguransa ne’ebe kontinua duni halo forsa armada no polisia sai profesionais kapasita liu tan,” tenik Primeiru Ministru Gusmão.
Tuir nia, prezensa opozisaun importante tebes ba prosesu dezenvolvimentu nasaun joven hanesan Timor–Leste, tanba opozisaun mak bele governu ida sai efisiente no maka’as liu tan e opozisaun mak iha knar halo fiskalizasaun ba programa no politika ne’ebe governu hala’o.
PM Gusmao hatutan, V Governu sei haka’as an harii prestasaun servisu iha area fundamentais rua hanesan Saúde no Edukasaun, iha setor saúde iha instituisaun nia laran.
“Apoiu jestaun no rekursus nune’e servisu saúde bele hala’o knar ho efisiensia tanba riku soin nasaun ida ne’e nian mak povu. Setor edukasaun la’os deit atu hadia kondisaun eskolares hanesan salas maibe sei hadia mos kualidade edukador sira nian no renova kurikulum sira ne’ebe la refleta ho realidade ne’ebe iha.”