Quarta, Abril 24, 2024
Total visitors: 766366

Pasiente HIV/SIDA nain tolu oras ne’e dadaun hala’o hela tratamentu intensivu iha Klinika Bairo-Pite, tanba sira nia imunidade fraku liu ona no presiza halo tratamentu duni.

Diretor Klinika Bairo-Pite (KBP), doutor Daniel Murphy, hateten virus HIV/SIDA oras ne’e dadaun sai problema bo’ot iha Timor-Leste, ida ne’e tanba area fronteira ne’ebe deskontroladu no transaksaun virus buras.

“HIV aumenta ba beibeik, e agora nain tolu baixa hela iha ne’e,” Doutor Murphy hateten, iha Bairo-Pite, Dili.

Nia haktuir, Klinika KBP hahu identifika kazu HIV/SIDA iha tinan 2001, desde ida ne’e numeru afetadu ba virus ne’e aumenta ba beibeik. 

Doutor Murphy hatutan, iha ema nain 40 mak halo hela tratamentu Anti Retroviral (ARV) iha Klinika KBP.

Kona ba aimoruk ARV, nia dehan, klinika iha stok aimoruk sufsiente atu atende pasientes, tanba hetan apoia husi fundu global liu husi Ministerio Saude. 

Tuir nia, edukasaun prevensaun importante tebes ba komunidade hodi prevene an husi moras ida ne’e, tanba virus ne’e la hatudu an no pasa husi nasaun ida ba nasaun seluk, “nia la presiza passaporte, liu deit.”

 Iha parte seluk, Sekretariu Ezekutivu Komisaun Nasional Luta Kombate HIV/SIDA Timor –Leste (KNLS-TL), Daniel Marçal, hateten komisaun iha papel bo’ot ida hamutuk ho instituisaun governu, sosiedade sivil, relijiozu sira halo kampania edukasaun prevensaun ba komunidades.

Nia haktuir, dadaun ne’e KNLS-TL halo hela kampania kona ba lala’ok transmisaun virus HIV/SIDA no prevensaun ba estudantes no komunidades iha capital Dili inklui mos iha fatin alvu hanesan area fronteira Timor –Leste ho Indonesia. 

“Ami halo hela koordenasaun ho Komisaun Nasional Luta Kombate HIV/SIDA Indonezia, oinsa ami bele halo atividade sosializasaun hamutuk iha area fronteira hanesan Oe-Cusse, Batugede no Suai, tanba komunidade sira ne’eba risku tebes liu –liu joven sira,” Marçal hateten. 

Tuir dadus Ministerio Saude nian husi 2003-Marsu 2014, identifika ona kazu HIV/SIDA hamutuk 426. 

Husi numeru ne’e iha nian 41 mak mate ona no nain 146 mak halo hela tratamentu iha fasilidade saude sira, hanesan Ospital Nasional, Klinika Bairo-Pite, ospital referral hotu no nain 239 mak sei livre hela.