Quinta, Abril 18, 2024
Total visitors: 766366

Doutor Herculano Seixas dos Santos, hateten pasiente ne’ebe konsumu antibiotika sein reseita husi medikus ne’e perigu, tanba bele estraga  fuan no  kakutak.

Nia dehan, komunidade sira tenke disiplina konsumu aimoruk antibiotika sira,tenke  konsulta uluk atu bele hetan reseita husi doutor, foin bele sosa no konsumu tanba implikasaun bo’ot tebes bainhira konsumu arbiru.

“Tenke ho reseita husi doutor, no labele sosa arbiru iha liur, tanba la hatene aimoruk nia dosis, todan, migran inklui kura moras saida,” doutor Herculano Santos hateten, bainhira halo sosializasuan planu estratejiku ba moras la hadaet, iha Balide, Dili.

Nia esplika, tuir estudu balun hatudu, katak konsumu aimoruk antibiotika sein reseita husi doutores iha implikasaun oioin ba ema nia saude, hanesan ulun moras, isin katar no implikasaun bo’ot liu mak estraga fuan, rings no kakutak.

“Ne’e bele hamate ema,” nia hateten. “Antibiotika hemu bainhira iha infesaun ruma,”. 

Iha parte seluk, Prezidente Komisaun F (saude, edukasaun, kultura, veteranus no igualdade jeneru), Deputadu Virgilio da Costa Hornai, hateten agora ne’e aimoruk la’os deit ona fa’an iha apotik maibe mos iha kios sira iha bairo-bairo barak los ona.

“Presiza halo sosializasaun, fo hatene ba komunidades katak kuandu moras tenke ba konsulta no simu reseita husi doutor,” nia sujere.

Entretantu Jose Fernandes,nudar komunidade ida ne’ebe durante ne’e konsumu aimoruk antibiotika sein reseita husi doutor, tanba ba konsulta iha doutor mos fo aimoruk ne’ebe hanesan fa’an iha liur.

“Ita ba konsulta mos sira fo mak aimoruk sira ne’e (amoxyciline, Amplicilline) no vitamina balun hanesan mos aimoruk sira ne’ebe fo antes hemu ba pasa entau hemu deit ona aimoruk sira ne’e,” nia dehan.