Sexta, Abril 19, 2024
Total visitors: 766366

Prezidente Asosiasaun Dentaria Timor-Leste (ADTL), dotora Teresa Antonio Madeira Soares hateten dentista Timoroan seidauk sufsiente atu koloka iha fasilidade saude hotu hodi fo tratamentu saude ba iha pasiente nehan sira,tanba foin iha dentista nain 10 no enfermeiru dentaria nain 50 resin.

Timor-Leste sei menus dentista hodi koloka iha fasilidade saude hotu hodi fo tratamentu ba pasiente nehan.

Nia agradese ba Universidade Dili (UNDIL) ne’ebe oferese ona kursu espesifiku ba dentaria nian, espera numeru pesoal saude dentaria sei aumenta barak liu tan hodi responde ba iha nesesidades ne’ebe iha.
“Rekursu humanus iha saude oral ne’e menus tebes, ami iha dentista nain 10 deit atu atende populasaun 1 miliaun resin, numeru ne’ebe bo’ot tebes,” nia hateten, iha Dili.
Nia dehan, ho numeru ne’ebe ki’ik labele responde ba iha ema hotu, maibe sira iha asosiasaun ida hodi halo atividade edukasaun promosaun saude ba iha komunidade sira kona ba importansia saude oral.
Nia hateten, komunidade sei menus konesementu kona ba saude oral nian tanba ne’e sira ladun fo importansia atu kuidadu labarik sira nia nehan.
“Ita sempre hanoin labarik nia nehan sei troka, ne’e la los tanba funsaun labarik nia nehan ne’e atu hanorin sira koalia no han, ita koalia kona ba nutrisaun ita la fo atensaun ba labarik nia nehan hanesan deit.” nia hatutan.
Nia hateten, durante ne’e sira servisu hamutuk ho Ministerio Saude (MS) no Ministerio Edukasaun atu halo edukasaun promosaun saude ba iha eskola sira no inan-aman sira kona ba importansia saude oral.
Entretantu, Reprezentante Organizasaun Mundial Saude (OMS) dotor Rajesh Pandav hateten sira iha kooperasaun ne’ebe diak tebes ho asosiasaun hodi fahe informasaun saude oral iha Timor –Leste.
Nia hateten, Timor seidauk iha estatistika nasional kona ba saude oral, maibe iha peskiza ki’ik oan sira ne’ebe halo hatudu prevalensia labarik nehan aat no lakon aas tebes iha tinan 10 ikus ne’e.
Nia hateten, Ministerio Saude iha komitmentu ne’ebe diak tebes tanba iha ona planu asaun saude oral nian, maibe programa seidauk to’o ba ema hotu liu –liu mudansa atitude ne’ebe kontribui ba iha problema oral, hanesan eskoba nehan la apropriadu hafoin han no han midar barak liu, fuma tobacco no hemu tua.
“Importante mak tenke halo sosializasaun ba iha komunidade kona ba importansia saude oral no halo promosaun ba iha eskola sira no tratamentu ne’ebe disponivel ba sira ne’ebe sofre moras nehan,” nia hateten.
Nia informa, agora dadaun iha organizasaun balun ne’ebe apoia hela MS hodi dezenvolve saude oral iha Timor –Leste liu husi extende programa edukasaun saude ba komunidade no aumenta espesialista dentaria nian hodi bele fo tratamentu ba ema ne’ebe sofre moras nehan.
Tuir observasaun TDW iha terenu, haree katak MS hamutuk ho Ministerio Edukasaun ho apoiu husi organizasaun internasional balun implementa hela programa ida ho naran saude eskolar iha eskola ensino baziku sira.
Programa ne’e, ho objetivu atu hanorin estudante sira kona ba higiene inklui mos saude oral nian, maibe programa ne’e ladun ativu tanba eskola barak laiha bee moos hodi pratika hahalok higiene ne’ebe sira aprende.