Tribunal Munisipal Dili fo pena suspensaun tinan ida ba mane ida (arguido) ne’ebe baku nia alin (rasik) to’o desmaia tan deit koalia la rona malu.

Tribunal Munisipal Dili fo pena suspensaun tinan ida ba arguido tanba baku nia alin to’o desmaia.

Tuir akuzasaun ne’ebe lee sai husi juis prezidente, katak iha dadersan ida arguido haruka lezadu (alin mane) ba fo han fahi e iha tempu hanesan lezadu sei fase hela ropa, nia rona saida mak arguido koalia, lezadu nia intensaun hafoin remata fase ropa mak ba fo han fahi.
Maibe derepenti deit, arguido bolu lezadu ba uma laran, hodi husu “o la rona ga fahi hakilar-hakilar ne’e” wainhira lezadu foin atu responde, arguido basa no tuku kedas lezadu nia kotuk laran to’o monu ba rai no desmaia tiha.
Konsidera hahalok ida ne’e krimi ida, entaun lezadu nia inan ba keixa kedas iha polisia hodi prosesa kazu ne’e tuir dalan legal.
Hafoin lee sai akuzasaun hirak ne’e, juis prezident husu ba arguido atu fo nia deklarasaun ba tribunal, maibe nia rezeita hodi prova katak akuzasaun hirak ne’e los hotu.
Alende ne’e, juis mos husu lezadu atu uza nia direitu atu fo deklasaun ruma ba tribunal e iha altura ne’eba lezadu, hatete arguido husu ona deskulpa no nia parte perdua ona nia.
“Hau nia maun husu ona deskulpa no la baku tan hau tanba iha momentu ne’eba hau desmaia halo hau nia apa tauk kedas,” nia hateten.
Entretantu iha altura ne’eba juis prezidente husu ba ministeiru publiku atu tama kedas ba alegasaun no konsidera hahalok arguido nian ne’e viola ona lei artigu 145 kodigu penal, nune’e husu atu tribunal fo pena ne’ebe adekuadu ba arguido.
Iha parte seluk parte defensor publiku ne’ebe halo defeza ba arguido husu ba tribual atu fo pena ne’ebe kma’an, tanba arguido rekonese nia kulpa no durante prosesu kazu ne’e la’o hela, arguido nunka halo agregasaun fiziku hasoru lezadu tan, nia tauk ona.
Hafoin rona tiha deklarasaun hirak ne’e, juis prezidente deside fo pena suspensaun tinan ida ba arguido.