Sexta, Abril 26, 2024
Total visitors: 766366

Semana ida ne’e Timor oan hotu hotu hakfodak hafoin rona konaba ba Kazu Rita Soares. Nia isin hetan iha Metiaut, ema kesi tiha nia, baku to’o nia isin dodok didiak maka soe ba tasi laran. Polísia kaer tiha ona suspeitu; nia laen rasik ne’ebé konfesa katak nia maka oho duni nia fen Rita tanba nia hanoin/hatene?? nia fen hamutuk fali ho mane seluk. Polisia hanoin katak iha ema seluk ida tan ne’ebé Polisia hanoin ajuda laen ne’e tula mate isin hodi ba soe iha tasi.
Buat ne’ebé maka halo ema barak hakfodak maka oinsá foto matebian nia isin hatudu kedas online iha internet. Triste liu maka vitima Rita ne’ebé ikus liu terus to’o nia is kotu, sei hetan tan disrespeitu, nia dignidade ema la respeita, foto mate isin ema sei hatudu ba ema hotu. Foto ne’e halo ita nia laran sa’e, no halo mos ita hala’o reflesaun ba tan sá kazu ida ne’e mosu ka akontese.
Kazu ida ne’e hakfodak nasaun tomak maske ne’e insidente izoladu. Maibe kazu violensia hasoru feto iha Timor-Leste as tebes tebes, akontese bebeik.

Dadus husi avaliasaun “2010 Demographic and Health Survey” hatudu katak 38% feto ho tinan ba leten sae vitima violensia fízika, no husi feto hirak ne’e, 74% fo hatene katak sira nia laen rasik maka halo violensia ba sira. Dadus hirak ne’e hatudu katak realidade violensia doméstika krime ida ne’ebé bo’ot tebes tebes iha uma laran.

Foin iha 2010 maka Timor-Leste aprova Lei Kontra Violensia Doméstika. Lei ida ne’e hahu nu’udar esbosu tina ualu tiha ona. Hafoin tinan ualu maka lei ne’e aprova. Aprovasasun ne’e hanesan hakat bo’ot ida ba ema hirak ne’ebé hakarak lori kazu resolve iha tribunal. Maske iha ona lei, feto barak maka lakoi ba tribual no mane uit oan deit maka hetan kastigu wainhira halo violensia doméstika. Dala barak iha tribunal nia oin fen, laen hateten katak kazu resolve tiha ona no la presiza tribunal atu hatun desizaun, not tan ne’e ema barak maka la hetan kastigu. Aprova lei Hasoru Violensia Doméstika diak tebe tebes, maibe ita hein oinsá implemnta lei ida ne’e.

Problema bo’ot liu atu kombate violensia domestika maka oinsá muda efeto ho mane nia hanoin hodi hare’e duni, no tau ba kakutak katak violensia doméstika buat ida ne’ebé at tebes tebes. Feto hirak ne’ebé laen baku tebe, hanoin katak ida ne’e normal, katak bele resolve iha uma laran. Tenki iha rekursu barak liu tan hodi feto hirak ne’ebé lakoi ona hele hamutuk homane ne’ebé baku bebeik nia, bele duni hamrik an , sai husi uma, la tauk konaba stigma ka diskriminasaun husi ema seluk, dala barak husi sira nia familia rasik. Diak liu feto sai husi uma tan laen baku no lalika terus tan duke hela, tahan no terus to’o hanesan Rita nia kazu, laen oho fali sira. Iha Timor-Leste difisil tebes tebes feto atu halai sai husi uma, maibe hela para mae saugati mos la los.

Importante liu maka mane sira maka tenki muda sira nia hanoin konaba oin sá hare’e ba sira nia fen sira. La iha razaun atu komete violensia doméstika
Kazu Rita Soares tama ona iha tribunal, no hein deit prosesu justisa, juis sira maka hare’e ba informasun no evidensia hotu hotu tetu didak hodi fo kastigu ba ema ne’ebé oho Rita no ema sira ne’ebé ajuda lori nia ba soe iha tasi laran. Karik tribunal dehan nia sala, entaun tuir lolos nia tenki hetan kastigu máksimu tuir lei, hodi sai hanesan ezemplu ba ema hirak ne’ebé uza violensia atu rezolve problema uma laran.

Omisídiu ida ne’e trajédia bo’ot ida, maibe husi kazu ida ne’e ita bele foti lisaun ida, aprende , hodi kazu hirak ne’e pabele mosu tan. Lisaun bo’ot maka, komunidade tomak tenki halibur hodi servisu hamutuk atu muda attitude konaba oinsá hapara problema violensia doméstika no oinsá ita hare’e no hafolin ita nia feton bin inan no oan feto sira.