Quarta, Março 29, 2023
Total visitors: 734545

PRADET Fó Asisténsia Ba Vítima VBJ Na’in 1073 Iha Tinan 2022

Published: Março 29, 2023
Diretór Ezekutivu Organizasaun Psychosocial Recovery and Development in East Timor (PRADET),...

MS Preokupa Komunidade Balun Iha Ataúro Konsumu Udan-Been

Published: Março 28, 2023
Ministra Saúde, Doutora Odete Maria Freitas Belo preokupa komunidade barak iha munisípiu Ataúro...

AMTL Lamenta Ho Prosesu Konsultasaun Ba Alterasaun Lei Regula Profisionál Saúde

Published: Março 28, 2023
Prezidente Associação dos Médicos de Timor-Leste (AMTL), Doutór Rui Maria de Araújo hateten...

MS: Lei Bandu Profisionál Saúde Servisu Iha Fatin Rua

Published: Março 23, 2023
Diretór Jerál Servisu Korporativus, iha Ministériu Saúde (MS), Marcelo Amaral informa dekretu lei...

SM Kaptura Sidadaun Estranjeiru 42 Iha RAEOA

Published: Março 23, 2023
Servisu Migrasaun (SM) kaptura sidadaun estranjeiru na’in 42 ne’ebé servisu ilegál iha Rejiaun...

TL Rejista Kazu Lepra Foun 98 Iha Periodu Tinan 2022

Published: Março 23, 2023
Diretora Nasional Kontrolu Moras, iha Ministerio Saude, Doutora Josefina Clarina Joao informa iha...

Tuir Assistent Program Forum Tau Matan (FTM), Honorio Soares Almeida hateten  dalabarak labarik sira  komete iha krimi tanba lahetan atensaun másimu husi familia no komunidade sira e mos tanba fator balun ne’ebe halo sira involve iha kriminal.

“Fatór ne’ebé mak influensia labarik sira involve iha prosesu kriminál mak hanesan  fatór ekonomia, falta atensaun husi inan-aman, pergaulan bebas, labarik sira husik tiha sira-nia inan-aman, sira ba moris hamutuk ho maluk sira seluk ne’ebé mak dala ruma ninia sosiedade ne’e ladun diak, entaun sira ba halo buat seluk ne’ebé mak involve direitamente iha kazu krimi sira,” katak Honorio Soares Almeida, semana kotuk iha Kaikoli,Dili.

Tuir nia, rezultadu monitorizasaun ne’ebe hala’o husi FTM hatudu katak labarik involve maka’as iha kazu krimi hanesan omisidu ka oho malu no na’ok.

Entretantu tuir Komisaria Konvensaun Direitu Labarik, Adalgiza Ximenes, katak krimi hanesan doensa sosial ida ba labarik  tanba ne’e inan-aman tenke fo atensaun ba oan sira atu labele involve krimi sira.

“Iha aspetu barak hanesan laiha edukasaun husi inan-aman, situasaun ambiente familia no ho se mak labarik sira habelun,”nia dehan.

Nia  afirma, statístika krimi ba labarik  oras ne’e aas teb-tebes maibé ema ida labele halo buat ida tanba laiha lei ne’e duni  husu ba parlamentu atu aprova lei justisa juvenil ne’ebé mak oras ne’e iha Konsellu Ministru tanba lei ne’e mak sei kaer duni kona-ba labarik sira ne’ebé mak iha konflitu ho lei.

“ Hein katak tinan ida ne’e parlamentu aprova lei ida ne’e, ita husu liu husi média husu ba parlamentu katak estatístika krimi ba labarik oras ne’e a’as teb-tebes maibé ema ida lababele halo buat ida tanba laiha lei, polisia labebele kaer tanba polisia atu ba kaer polisia bazeia ba lei ne’e duni nain ulun sira ne’ebé mak kaer kona-ba ida ne’e apresa lalais lei ida ne’e para nune’e ita bele iha baze legál ruma hodi fo atensaun ruma ba ita-nia labarik sira ne’ebé mak iha konflitu ho lei”, ni esperansa.

Entretantu Candido Maia Damião, nu’udar komunidade husu ba labarik atu tau nia-an didi’ak, no husu ba  inan-aman atu monitoriza nafatin nia-oan tuir dala ida ne’ebé mak ema hotu apresia para labele prejúdika labarik sira involve-an krimi ruma iha nasaun ida ne’e.

Enkuantu bainhira jornalista koko konfirma asuntu ne’e bá iha Komando Polisia Distritál Dili no Ministeriu Solidaridade Sosial (MSS) maibe la konsege tanba laiha fatin.