Quarta, Fevereiro 19, 2025

Iha Fulan Janeiru Ema Na’in-Hitu Mak Lakon Vida

Published: Fevereiro 13, 2025
Durante fulan Janeiru ema na’in hitu (7) mak lakon vida tanba kauza husi asidente tráfiku ne’ebé...

CFP Rejistu Ona Funsionáriu Rihun 2 Iha Ona Idade Reforma

Published: Fevereiro 13, 2025
Komisaun Funsaun Públiku (CFP) rejistu ona funsionáriu públiku hamutuk rihun rua (2000) mak tama...

Tinan 2024 CFP Demite Funsionáriu Públiku Na'in-Sanulu

Published: Fevereiro 13, 2025
Durante tinan 2024 Komisaun Funsaun Públiku (CFP,) demite funsionáriu públiku hamutuk na’in sanulu (10),...

Governu Koloka Tan Guarda Prizionál 74 ba Prizaun Tolu iha Timor-Leste

Published: Fevereiro 13, 2025
Governu Ministériu Justisa no Komisaun Funsaun Públiku (CFP) rekruta tan guarda prizionál hamutuk...

MTK Konstrui Ona Halte 10 Iha Kapitál Dili

Published: Fevereiro 06, 2025
Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) konstrui ona halte ne’ebé públiku bele asesu hodi hein no...

Xina Kuda Modo MAPPF Konsidera Ne'e Hanesan Kompetisaun

Published: Fevereiro 06, 2025
Ministru Agrikultura Pekuária Peska no Floresta (MAPPF) Marcos da Cruz konsidera estranjeiru sira...

Tribunal Distrital Dili (TDD) desizaun final kona ba kazu violencia Domestika tolu ne’ebe fo pena fulan 6 prizaun ba kulpadu rua maibe suspende ba tian 1 fulan 6.Desizaun final Tribunal Distrital Dili (TDD) foti desizaun kona ba kazu violensia domestika tolu ne’ebe fo pena fulan 6 prizaun ba kulpadu rua maibe suspende ba tinan 1 fulan 6. Entertantu kazu violensia domestika seluk hetan pena fulan 2 prizaun, maibe suspende ba tinan 1.
Desizaun hirak ne’ebe TDD hasai ona ba kazu tolu ne’e bazeia ba artigu 35 Lei kontra violensia Domestika konjugal ho 145.1 Kodigu Penal konaba ofensa ba integridade fizika simples ne’ebe preve katak “Se mak ofende ema seluk nia isin ka saude sei hetan pena prizaun to’o tinan tolu ka multa.”
“Mesmu Tribunal ka Juiz sira iha sira nia konviksaun rasik atu deside konaba pena ne’ebe tribunal konvensidu liu, maibe JSMP enkoraza tribunal no advogadu sira tenke esplika ba arguidu sira katak suspensuan ne’e nudar forma sentesa ida ne’ebe sira tenke kumpri no ne’e la signifika sira la ses husi responsabilidade criminal ba kazu ne’ebe sira komet,” hateten Director Ezekutivu Program Monitorizasaun Sistma Judisial (JSMP), Luis de Oliveira, semana kotuk (20/10), iha Dili.
Director JSMP hatutan katak se arguidu komete krime ruma durante halao hela pena suspensaun mak direitamente sei hetan kapturasaun husi autoridade kompetente hodi ba kumpri pena prizaun ne’ebe tribunal hamonu ona nomos sei halao prosesu ba krime ne’ebe arguidu komete.
Bazeia ba artigu 68 alinea 1 Kodigu Penal konaba suspensaun ba prizaun nia ezekusaun define katak “Tribunal bele suspende pena prizaun aplika ne’ebe la a’as liu tinan 3 nia ezekusaun, durante tinan 1 to’o tinan lima.”
Director JSMP de Oliveira hateten nia haksolok tebes ho servisu TDD ne’ebe konsegue hamonu sentensa ba kazu ho natureza krime violensia domestika tolu durante iha fulan ida mesmu iha dezisaun final hetan deit pena suspensaun.
Nia hateten katak ho ida ne’e hatudu katak Tribunal iha obrigasaun atu kumpri Lei Nú. 7/7/2010 konaba Lei kontra Violensia Domestika ne’ebe tama iha vigora desde jullu 2010 tinan kotuk. Iha lei ne’e hatur no define ona katak krime violensia domestika hanesan krime Publiku no tenki prosesu tuir dalan formal.
Entretanto Directora Ezecutiva Rede Feto, Yasinta Lujina, hateten katak prosesu hotu iha tribunal bele fo duni justisa ne’ebe diak ba vitima sira.
Diretora Lujina rekoinese katak kazu violensia domestika nia tratamentu sei lahanesan kazu sira seluk maibe presiza konsidera hare kondisaun ne’ebe akontese ba vitima tanba Timor–Leste iha ona Lei kontra violensia Domestika ne’ebe regula no hare konaba hahalok iha area domestika.
“Ami hanoin katak juis sira iha liu koinesementu konaba todan ou ladun todan hahalok sira ne’ebe iha maibe tenke konsedera hahalok violensia domestika iha katak ita ladun respeita ema nia dignidade hanesan umanu ida entau pena sensaun ne’ebe hamonu ba arguidu sira tenke justu tuir duni nia hahalok ne’ebe nia halo,” hateten Directora Lujina.
Nia haktuir tan katak inportante tenke halo tuir duni saida mak hakerek iha Lei nia laran katak ema hotu–hotu kumpri lei entau ninia hahalok todan duni nia tenke simu duni pena ne’ebe todan labele fo fali pena ne’ebe kaman entau ema sei lasente katak hahalok sira nian ne’e sira sei repete fila fali.