Sexta, Abril 19, 2024
Total visitors: 766366

Presu Kafé Iha Merkadu Tun Komunidade Kuda Fali Vanila

Published: Abril 16, 2024
Reprezentante Prezidenti Autoridade Munisípiu (PAM) Ainaro, Sekretáriu Administrasaun Munisípiu,...

PM Gusmao: Timor-Leste Sei Sai Membru ASEAN Iha Tempu Badak

Published: Abril 12, 2024
Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha tempu badak, 2025, Timor-Leste sei sai...

Japaun Apoia $600,000 Ba Redusaun Risku Dezastre Iha Munisípiu

Published: Abril 05, 2024
Governu Japaun, liuhusi embaixada iha Timor-Leste, apoiu ho $600,000 ba ajénsia International...

IKS-PTL-PSHT Iha Komitmentu Buka Tuir Membru Ne’ebé Envolve Iha Konfrontu

Published: Abril 03, 2024
Grup Artes Marsiais Ikatan Keluarga Silat Putra Timor-Leste (IKS-PTL) no Persaudaraan Setia Hati...

Partisipasaun Feto Iha Lideransa Suku tinan 2023 Tun Ba 4%

Published: Março 23, 2024
Dadus ne’ebé fó-sai husi Fundasaun Alola (FA) indika katak partisipasaun feto iha lideransa suku...

Pasiente HIV-SIDA Na’in 449 La Tuir Tratamentu Saúde Antiretrovial

Published: Março 22, 2024
Tékniku Superior Planu no Monitorizasaun husi Instituto Nasional Combate HIV-SIDA (INCSIDA, IP),...

Tribunal Distrital Dili (TDD) desizaun final kona ba kazu violencia Domestika tolu ne’ebe fo pena fulan 6 prizaun ba kulpadu rua maibe suspende ba tian 1 fulan 6.Desizaun final Tribunal Distrital Dili (TDD) foti desizaun kona ba kazu violensia domestika tolu ne’ebe fo pena fulan 6 prizaun ba kulpadu rua maibe suspende ba tinan 1 fulan 6. Entertantu kazu violensia domestika seluk hetan pena fulan 2 prizaun, maibe suspende ba tinan 1.
Desizaun hirak ne’ebe TDD hasai ona ba kazu tolu ne’e bazeia ba artigu 35 Lei kontra violensia Domestika konjugal ho 145.1 Kodigu Penal konaba ofensa ba integridade fizika simples ne’ebe preve katak “Se mak ofende ema seluk nia isin ka saude sei hetan pena prizaun to’o tinan tolu ka multa.”
“Mesmu Tribunal ka Juiz sira iha sira nia konviksaun rasik atu deside konaba pena ne’ebe tribunal konvensidu liu, maibe JSMP enkoraza tribunal no advogadu sira tenke esplika ba arguidu sira katak suspensuan ne’e nudar forma sentesa ida ne’ebe sira tenke kumpri no ne’e la signifika sira la ses husi responsabilidade criminal ba kazu ne’ebe sira komet,” hateten Director Ezekutivu Program Monitorizasaun Sistma Judisial (JSMP), Luis de Oliveira, semana kotuk (20/10), iha Dili.
Director JSMP hatutan katak se arguidu komete krime ruma durante halao hela pena suspensaun mak direitamente sei hetan kapturasaun husi autoridade kompetente hodi ba kumpri pena prizaun ne’ebe tribunal hamonu ona nomos sei halao prosesu ba krime ne’ebe arguidu komete.
Bazeia ba artigu 68 alinea 1 Kodigu Penal konaba suspensaun ba prizaun nia ezekusaun define katak “Tribunal bele suspende pena prizaun aplika ne’ebe la a’as liu tinan 3 nia ezekusaun, durante tinan 1 to’o tinan lima.”
Director JSMP de Oliveira hateten nia haksolok tebes ho servisu TDD ne’ebe konsegue hamonu sentensa ba kazu ho natureza krime violensia domestika tolu durante iha fulan ida mesmu iha dezisaun final hetan deit pena suspensaun.
Nia hateten katak ho ida ne’e hatudu katak Tribunal iha obrigasaun atu kumpri Lei Nú. 7/7/2010 konaba Lei kontra Violensia Domestika ne’ebe tama iha vigora desde jullu 2010 tinan kotuk. Iha lei ne’e hatur no define ona katak krime violensia domestika hanesan krime Publiku no tenki prosesu tuir dalan formal.
Entretanto Directora Ezecutiva Rede Feto, Yasinta Lujina, hateten katak prosesu hotu iha tribunal bele fo duni justisa ne’ebe diak ba vitima sira.
Diretora Lujina rekoinese katak kazu violensia domestika nia tratamentu sei lahanesan kazu sira seluk maibe presiza konsidera hare kondisaun ne’ebe akontese ba vitima tanba Timor–Leste iha ona Lei kontra violensia Domestika ne’ebe regula no hare konaba hahalok iha area domestika.
“Ami hanoin katak juis sira iha liu koinesementu konaba todan ou ladun todan hahalok sira ne’ebe iha maibe tenke konsedera hahalok violensia domestika iha katak ita ladun respeita ema nia dignidade hanesan umanu ida entau pena sensaun ne’ebe hamonu ba arguidu sira tenke justu tuir duni nia hahalok ne’ebe nia halo,” hateten Directora Lujina.
Nia haktuir tan katak inportante tenke halo tuir duni saida mak hakerek iha Lei nia laran katak ema hotu–hotu kumpri lei entau ninia hahalok todan duni nia tenke simu duni pena ne’ebe todan labele fo fali pena ne’ebe kaman entau ema sei lasente katak hahalok sira nian ne’e sira sei repete fila fali.