Terça, Abril 16, 2024
Total visitors: 766366

Embaxador Extraordinario Plenipotenciario da Republika de Cuba, Omar Lauro Marrero Betancourt hateten Cuba iha koperasaun ne’ebe diak tebes ho Timor-Leste iha area saúde nian tanba ne’e governu Cuba iha inisiativa atu dezenvolve industria farmasia iha rai laran.

Embaxador Extraordinario Plenipotenciario da Republika de Cuba, Omar Lauro Marrero Betancourt hateten Cuba iha koperasaun ne’ebe diak tebes ho Timor-Leste iha area saúde nian.

Nia dehan, Cuba iha esperensia no kapasidade produs medikamentu mediku no alimentasaun nutrisaun nian, no mos produtu balun hanesan vasina kontra kankru pulmaun hetan rekoñesimentu mundial, tanba ne’e hakarak ajuda Timor-Leste dezenvolve industria iha rai laran no redus depedensia ba rai liur.

“Ho esperiensia no kapasidade ne’ebe iha, governu Cuba iha vontade bo’ot tebes hakarak kompartilha esperiensia no matenek ne’ebe sira iha ho governu Timor. Buat ne’ebe ita hare iha armajen laran ne’e, kuaze sira ne’e bele produs hotu iha Cuba entaun diak liu ita produs rasik iha ita nia rai duke ita importa,” nia hateten bainhira halo visita kortezia ba armajen Servisu Autonomia Medikamentu no Ekipamentu Saúde (SAMES) iha Kampung Alor, Dili.

Nia dehan, sira halo ona diskusaun iha nivel altu nian, no parte tekniku nian no iha diskusaun refere deside ona parte SAMES sei halo kontaktu direta ho empreza sira iha Cuba atu diskute klean liu tan, tanba planu atu halo investimentu iha rai laran produs produtu farmasia, produtu alimentasaun, no posibilidade dezenvolve plantasaun farmasia iha rai laran.

Nia hatutan, iha forma oion ne’ebe bele promove koperasaun ida ne’e, liu-liu forma transferensia informasaun no teknologia husi Cuba mai Timor-Leste no apoia tekniku sira mai. No bele mos forma joint venture entre empreza sira iha Cuba no SAMES.

Nia informa, inisiativa ida ne’e hakarak ajuda Timor-Leste hanesan nasaun independente ida atu labele depende deit ba produtu importasaun, maibe tenke iha rasik produsaun ba produtu farmasia baziku sira hodi uza iha rai laran.

Iha parte seluk, Diretor Executivu Servisu Autonomia Medikamentu no Ekipamentu Saúde (SAMES), Santana Martins hateten lei no 12/2004 kona ba atividade farmasia no dekretu lei no 19/2015 fo dalan ba SAMES atu halo akordu ho fabrika farmasia sira no dezenvolve industria farmasia, maibe limitasaun rekursu humanu no finanseiru seidauk bele halo tanba ne’e 100% produtu farmasia depende ba rai liur.

Nia agradese ba inisiativa governu Cuba nian atu dezenvolve industria farmasia iha rai laran no sira sei halo diskusaun ho empreza sira iha Cuba hodi bele dezenvolve komersio farmasia iha rai laran.

“Kona ba investimentu ami sei forma ekipa ida atu kontinua diskute ho reprezentante sira husi Cuba hodi hare, no ami nia ekipa halo diskusaun posibilidade sira ho fabrika biofarma atu hatene sira nia hakarak saida, no ita nia hakarak saida, entau presiza diskusaun klean,” nia hateten.

Nia dehan, Cuba iha esperensia diak tebes ba industria farmasia tanba items aimoruk ne’ebe tama iha lista esensial 80% sira produs rasik, entaun oportunidade diak atu hametin koperasaun refere hodi dezenvolve mos industria iha Timor-Leste.

Nia informa, sira hetan ona kontaktu ho empreza estado Cuba nian Biofarma, tanba ne’e sira sei estabelese ekipa teknika hodi bele halo diskusaun klean liu tan ba iha inisiativa ida ne’e.