Sexta, Abril 19, 2024
Total visitors: 766366

Diretora Servisu Saúde Munisipio Manuhafi, Florencia Cortereal Tilman informa, iha semana daruak fulan Janeiru tinan 2021, sira registu ona kazu dengue hamutuk nain 5, no ida mate ho idade tinan 9 tanba sofre dengue hemorrhagic katak ran sai husi inus no ibun.

Diretora Servisu Saúde Munisipio Dili, Agustina Segurado informa, segundu semana ne’e sira registu ona kazu dengue hamutuk nain 11, nain 8 rekupera ona no nain 3 seluk sei baixa hela iha hospital nasional tanba sofre dengue hemorrhagic.

Nia salienta, akontese mortalidade ba labarik ne’e tanba familia la lori pasiente ba fasilidade saúde halo tratamentu sedu.

“Promosaun ami lao hela deit, maibe fila ba konsiensia familia nian tanba baibain moras sira demora to’o grave ona foin lori ba fasilidade saúde. Kazu ne’e bainhira ami tun ba halo limpeza jeral foin detekta pasiente ran sai husi inus no ibun entaun ami halo referral ba sentru internamentu, no refere tutan mai iha hospital referral Maubessi, ikus mai evakua tutan mai iha hospital nasional, maibe lakonsege salva, mate iha loron rua depois ami halo referral,” nia hateten bainhira partisipa iha serimonia asina akordu parseira servisu entre Uniaun Europa, Organizasaun Mundial Saúde (OMS) no Ministerio da Saúde iha Salaun Palacio da Sinza Kaikoli, Dili.

Nia dehan, intervensaun ne’ebe sira halao hamutuk ho autoridade munisipio nian mak mobiliza komunidade no funsionario publiku sira halo limpeza kada semana, distribui aimoruk abate hodi oho susun tulun no halo fomigasaun ba fatin sira ne’ebe detekta kazu atu oho susuk inan ne’ebe transmite moras dengue ba ema.

Nia informa, iha tinan 2020, sira registu deit kazu dengue hamutuk 29 no laiha mortalidade, maibe tinan 2021, segundu semana fulan Janeiru registu ona kazu 5 no ida mate.

Entretantu, Diretora Servisu Saúde Munisipio Dili, Agustina Segurado informa, segundu semana ne’e sira registu ona kazu dengue hamutuk nain 11, nain 8 rekupera ona no nain 3 seluk sei baixa hela iha hospital nasional tanba sofre dengue hemorrhagic.

Nia dehan, intervensaun ne’ebe sira halao mak distribui aimoruk kimiku abate, halo intervensaun fomigasaun no mobiliza komunidade halo limpeza jeral atu harahun susuk nia kunuk.

“Atividade sira ne’e mak ita halo responde ba kazu 11. Ita planu halo sensibilizasaun haforsa liu tan no husu kolaborasaun autoridade sira halo mobilizasaun atu limpeza fatin sira ne’ebe sai susuk nia kunuk,” nia hateten.
“Ita presiza duni mobilize komunidade atu halo limpeza tanba udan monu rai ita hare bee nalihun iha fatin-fatin.”

Nia dehan, tratamentu ba moras dengue laiha problema, maibe sira fo ona orientasaun ba profesional saúde sira iha sentru saúde sira atu lalais halo transferensia ba pasiente ne’ebe presiza halo referral atu bele hetan salva.

Nia hateten, kazu sira ne’e detekta iha postu administrativu Cristu Rei, Postu Administrativu Dom Aleixo, Postu Administrativu Nain Feto no postu administrativu Vera Cruz.