Diretóra Nasionál Edukasaun no Promosaun Saúde, iha Ministeriu Saúde, Emilia de Jesus Alves Mendonça hateten negosiu kulinaria sira iha dalan ibun no espasu públiku sira iha sidade laran la seguru ba konsumu públiku,liu-liu ameasa ba saúde públiku tanba la prense rekejitus ijiene no sanitaria alimentar nian.

Diretóra Nasionál Edukasaun no Promosaun Saúde, iha Ministeriu Saúde, Emilia de Jesus Alves Mendonça hateten negosiu kulinaria sira iha dalan ibun no espasu públiku sira iha sidade laran la seguru ba konsumu públiku.

Nia dehan dekretu lei no. 10/2004 konaba ai-han seguru fo kompetensia ba sira halo vijilansia konaba ai-han seguru tanba ne’e sira fo ona formasaun no orientasaun konaba matadalan preparasaun aihan seguru ba pessoal restorante sira inklui vendedor dalan ibun sira, maibe atu muda ema nia hahalok no konsensia presiza tempu.

“Loos duni Ministeriu Saúde hare katak ida ne’e la seguru ba konsumu públiku. Saida mak ami halo mak fahe informasaun, treinamentu no orietasaun ba sira katak oinsa prepara hahan ho diak, ami nia papel laos bandu komunidade labele halo negosiu iha estrada ninin sira no fatin públiku sira ne’e. Maibe ita hare hahan sira ne’ebé faan iha fatin públiku ne’e risku tebes ba ameasa saúde públiku tanba preparasaun sira ita la kontrola, faan iha fatin sira ne’ebé iha movimentu polusaun ar la saudavel kotamina ba hahan fo impaktu tebes ba saúde públika,” nia hateten iha servisu fatin Caicoli, Dili.

Nia haktuir matadalan preparasaun aihan ne’ebé seguru mak pasu dahuluk hamoos katak fase liman moos molok prepara hahan, fase ekipamentu sira moos no protese dapur husi vetor sira. pasu daruak haketak ai-han matan ho tasak, liu-liu naan matak no tasak. Pasu datolu tein halo tasak didiak. Pasu dahat rai hahan iha temperatura ne’ebé seguru no pasu dalima uza bee ne’ebé moos no uza material fresku, liu-liu modo sira ne’ebé fresku.

Nia konsente difisil ba negosiante sira atu lao tuir matadalan aihan seguru ne’e tanba fator ekonomia, maibe importante atu asegura preparasaun sira ne’e moos hodi labele fo impaktu ba konsumedor sira nia saúde.

“Ita buka negosiu atu hamoris familia labele lori fali negosiu ne’e fo moras ba ema seluk ne’e importante. Ita hakarak ita nia negosiu ne’e seguru ba konsumu públiku no dezenvolve diak ita tenke prepara ho diak no seguru,” nia enkoraja.

Nia hateten sira iha ona planu atu halo rekrutamentu ba pessoal tan hodi apoia servisu vijilansia ba aihan seguru tanba pessoal menus labele halo servisu ho maximu.

Nia hatutan familia iha papel importante tebes atu fo informasaun oan sira labele konsumu aihan ne’ebé la seguru faan iha eskola oin sira tanba iha eskola governu prepara ona merenda eskolar.

Iha parte seluk, Diretór Jestaun Merkadu no Turismu, iha Munisípiu Dili, Althur Henriques hateten vendedór kulinaria sira bele halo negosiu iha dalan ninin sira no espasu públiku balun iha oras balun, maibe importante labele okupa espasu tortoar leten dificulta movimentu.

“Iha balun ami prende sira nia tenda, maibe sira kontinua faan tanba fator ekonomia. Sira lamenta sira nia moris ho negosiu ida ne’e,” nia hateten.

Nia dehan sira konsente problema ekonomia familia sira nian tanba ne’e bele faan iha fatin sira ne’ebé bele, maibe labele okupa tortoar leten hodi hamosu engarafamentu.