Presidente Komisaun Nasionál Kankru Susun Timor-Leste (KNKSTL), mediku onkolojista João Teodosio Amaral hateten notisia diak ba prevensaun moras kankru serviks mak governu liu husi Ministeriu Saúde tenke aselera ona introdusaun vasina HPV atu protese feto sira husi virus Human Papilloma Virus ne’ebé nudar kauza prinsipal ba moras kankru servikal.

Mediku onkolojista João Teodosio Amaral hateten notisia diak ba prevensaun moras kankru serviks mak governu liu husi Ministeriu Saúde tenke aselera ona introdusaun vasina HPV.

Nia dehan dadus statistika mundial hatudu moras kankru servikal la bo’ot hanesan kankru susun, iha deit 6.5% husi kualker tipu kankru ne’ebé afeta feto, maibe sai mos preokupasaun tanba nudar kankru komun ne’ebé oho feto sira.

“Notisia diak ida ba ita mak Ministeriu Saúde tinan ida ne’e, iha ona planu atu introdus vasina kontra virus HPV ne’ebe sai kauza prinsipal ba kankru servikal nian. Espera katak tinan ida ne’e, bele introdus ona mak sai pasu importante ba ita atu prevene no redus feto sira sofre kankru servikal,” nia hateten bainhira halo sosializasaun informasaun kankru susun no serviks ba funsionariu Sekretariu Estadu Igualidade (SEI) iha ambitu selebrasaun loron mundial kankru, iha Caicoli, Dili.

Nia hateten ekipa onkolojia HNGV halo ona diskusaun ho ogranizasaun ida husi Australia ne’ebé hakarak apoio iha servisu prevensaun kankru servikal nian tanba ne’e tempu badak sei iha akordu ho Ministeriu Saúde.

Nia hatutan servisu ne’ebé sei halo mak introdusaun vasina no hasa’e kobertura ba deteksaun kazu, liu-liu iha maneira ne’ebé fasil no konfortavel ba feto sira atu kolleta rasik amostra (Self Collection) halo analiza la to’o 30 mintu rezultadu iha ona tanba durante ne’e feto barak sente moe atu aprezenta aan ba profesionais saúde sira.

Nia haktuir fator risku sira ne’ebé kontribui ba moras kankru servikal mak halao relasaun seksual ne’ebé la seguru, relasaun seksual iha idade ki’ik, konsumu produtu planeamentu familia iha tempu naruk, infesaun iha oan fatin tempu naruk no stilu vida la saudavel. Maibe peskiza hatudu 95% kauza husi virus HPV.

Nia informa dadus statistika ne’ebé rejista iha ospitál nasionál iha tinan 2018 até 2020, pasiente kankru servikal hamutuk 64 no sira ne’e ida ne’ebé mak aprezenta aan iha profesionáis saúde sira.

Entretantu, Diretóra Ezekutivu Fundasaun Alola, Maria Imaculada Guterres hateten sira mos involve iha ekipa, ne’ebé halo ona diskusaun ho Ministeriu Saúde, Organizasaun Mundial Saúde konaba preparasaun ba introdusaun vasina ida ne’e.

“Ami kontente ita nia governu bele foti inisiativa ida ne’e atu bele halo prevensaun ba foinsa’e sira tanba vasina ne’e 100% proteje joven sira ne’ebé iha idade tinan 9 até 15. Entau ho introdusaun vasina ida ne’e mak ita kobre labarik foinsa’e sira hotu garantia futuru ita nia nasaun bele redus ona kazu kankru servikal,” nia hateten.

Nia hateten sira prontu atu kolabora ho governu no parseru dezenvolvimentu sira halo sosializasaun informasaun ba komunidade sira hodi hasa’e kobertura vasinasaun ida ne’e.

Iha parte seluk, Diretóra Jeral Interina, iha Sekretaria Estadu Igualidade (SEI), Benigna Maria Amaral hateten ba oin ativdiade sira ne’ebé halao tantu iha nasionál no munisípiu sei fo mos tempu oituan fahe informasaun konaba moras kankru susun no servikal ba komunidade, liu-liu feto sira.

“Informasaun sira ne’e ita simu la hela ba ita deit, tanba ita iha mos parseru servisu karik iha atividade sira ne’ebe iha selebrasaun loron bo’ot sira bele foti orador sira fahe informasaun ne’e ba inan feto sira iha area rural. No iha ita nia familia, viziñu sira katak labele moe no tauk koalia sai tanba sedu liu diak liu,” nia hateten.