- Publika iha: 23 Dezembro 2024
Hahú husi fulan Janeiru to’o fulan Novembru Sentru Saúde Komunitária (SSK) Tilomar, Munisípiu Covalima rejista pasiente sira ne’ebé ba halo tratamentu, tanba sai vítima ba Violénsia Bazeia ba Jéneru hamutuk sanulu resin rua (12).

Pontu-Vokál ba Vítima Bazeia Jéneru iha Sentru Saúde Tilomar Ercia Maia Baptista de Jesus dehan, atendimentu ba vítima violénsia bazeia ba jéneru durante oras 24, tanba ne’e SSK rejista parsiente ne’ebé sai vítima ba violénsia bazeia ba jéneru ho tipu violénsia doméstika hamutuk 12.
“Baibain ami-nia atendimentu halo de’it iha sala-emerjénsia, ita hatene katak sobrevivente ka vítima ba violénsia domestika nia kazu ne’e segredu no konfidénsiál, tenke halo separasaun ho pasiente baibain.
Ami iha ne’e durante oras 24 nia laran, dalaruma sira mai akompaña kedas husi polísia VPU, entaun sira mai to’o iha ne’e mak kontata ami, no ami iha ne’e iha oráriu atu fó atendimentu ba sira tuir saida mak sira presiza,” dehan, Pontu-Vokál Ercia iha Sentru Saúde Komunitária Tilomar.
Nia hatutan, vítima sira ne’ebé ba halo tratamentu iha Sentru Saúde Tilomar barak liu mak Vítima Bazeia ba Jéneru ho tipu violénsia fíziku husi sira-nia laen rasik.
“Vítima ba violénsia doméstika bele kategoria ba violénsia fízika, violénsia ekonomia no violénsia asaltu seksuál. Maibé ami rejista mak vítima ba violénsia fíziku. Tanba ami iha kapasidade no fasilidade hodi halo ezaminasaun forensika hodi fó atendimentu ba pasiente ne’ebé sobrevivente ba violénsia asaltu seksuál,” nia dehan.
Nia dehan, sobrevivente sira ne’ebé hetan tratamentuno konsulta tuir pesoál saúde sira-nia kapasidade ne’ebé iha no husu ba sira, sente seguru bele husu fila fali ba idaidak nia uma.
“Sira-ne’ebé mai hetan tiha tratamentu no sira sente seguru idaidak husu fila ba uma. Ami na’in-lima (médiku na’in-ida, parteira na’in-rua no enfermeiru na’in-rua) husi SSK Tilomar ne’e hetan ona treinamentu ne’ebé fasilita husi UNFPA (Unted Nations Population Fund), NGO Hamnasa no Belun treinamentu ne’e mós ajuda tebes ami no ami mós halo tuir. Aleinde ne’e agora ita mós iha ona uma seguru atu fó atendimentu ba vítima sira tuir SOP ne’ebé fó ba ami, nune’e ba oin sei atende sira ho di’ak liután,”, dehan Pontu-Vokál Ercia.
Prezidente Autoridade Munisípiu Covalima Miguel Armada Cardoso dehan, iha Timor-Leste atu redús violénsia doméstika presiza ema hotu nia kontribuisaun.
“Ita hotu presiza hakmatek no laiha violénsia liuliu violénsia doméstika iha família, liuliu iha munisípiu Covalima iha ema barak mak seidauk hetan informasaun no laiha koñesimentu kona-ba violénsia bazeia ba jéneru tanba kultura, sistema patriarkal, halo sobrevivente ba violénsia doméstika sei halerik ba atendimentu ne’ebé disponivel, menus kolaborasaun husi parte interesada sira inklui parte saúde sira, Sosial, NGO sira mak afeta ba sobrevivente sira hetan atendimentu tarde,” dehan PAM Covalima Cardoso.
Nia dehan, presiza intervensaun forte husi parte hotu nian ba Violénsia Bazeia ba Jéneru liuliu ba sira ne’ebé sobrevivente ba violénsia domestika ho karakter violénsia fíziku bele hetan atendimentu di’ak no lalais.
“Ema hotu iha munisípiu Covalima tenke sente seguru no saudável. Tanba ne’e husu ba Xefe Servisu Munisipál sira, Administradór postu sira, xefe Suku no Xefe sentre Saúde sira atu idaidak sai ezemplár iha sosiedade. Nune’e ita hotu hamutuk mantein zero toleránsia ba kualker violénsia hasoru feto no labarik feto sira, nomós ema seluk mai vizita no hela iha ne’e,” dehan nia.
PAM mós husu ba NGO, autoridade suku no aldeia, xefe sentru saúde sira no parte komunidade rasik atu servisu hamutuk hodi halakon violénsia domestika ne’ebé ho karakter fíziku atu feto ho labarik sira labele sai vítima ba beibeik.