Emprezario nasional, Rui Castro hateten produsaun naan manu broiler seidauk bele substitui naan manu importado, maibe Movimentu Asaun Ekonomia Komunitario (MAEKOM) iha ona kapasidade fornese produtu naan manu 20% ba merkadu nasional.

Emprezario nasional, Rui Castro hateten produsaun naan manu broiler seidauk bele substitui naan manu importado, maibe Movimentu Asaun Ekonomia Komunitario (MAEKOM) iha ona kapasidade fornese produtu naan manu 20% ba merkadu nasional.

Nia salienta, tuir dadus ne’ebe iha kada fulan ema konsumu naan manu ne’ebe mai husi rai liur purvolta 1.4 milhoens manu ho nia kustu kada tinan kuaze $49 to’o $56 milhoens hodi sosa produtu naan manu husi liur.

“Bainhira COVID-19 mosu, governu asina akordu ida ho Indonesia atu importa manu oan no nia hahan, maibe fronteira taka laiha oportunidade hatama manu oan mai husi Kupang tanba ne’e mak produsaun tun makas iha periodu estado emergensia to’o ohin loron,” nia hateten iha plenaria parlamentu nasional bainhira partisipa iha audensia publika ho komisaun parlamentar kona ba proposta orsamentu geral estado tinan 2021, iha parlamentu nasional, Dili.

Nia dehan, sira halo ona karta ida ba governu husu atu fo asistensia ida hodi loke odamatan iha loron tersa no kuarta, maibe governu loke deit iha loron kuarta. No iha loron 7 fulan Setembru imigrasaun hasai taan despaisu ida bandu kareta ne’ebe tama iha kuarta hatun tiha sasan tenke para deit iha fronteira Batugede to’o loron sabadu mak sai fali ba Kupang, entau emprezario sira tenke selu taan kareta ne’ebe aluga hatama manu oan sira mai.

Nia haktuir, kondisoens sira ne’e mak implika ba presu produtu naan manu iha merkadu tanba empreza sira tenke hasa’e folin atu bele selu ba kareta sira ne’ebe aluga hodi tula manu oan mai no hahan manu nian.

Nia hateten, MAEKOM hanoin ona atu halo investimentu foun ida hatama manu tolun mai husi Indonesia, luut no nakfera iha ne’e atu bele distribui ba hakiak nain sira no produs hahan manu nian.

Nia informa, sira mos servisu hamutuk ona ho Banku Nasional Comercio Timor-Leste (BNCTL) atu instala matadoru ba manu nian iha rai laran ho kapasidade oho 11 to’o 16 mil manu kada loron.

MAEKOM mak movimentu ida ne’ebe halao servisu voluntario mobiliza komunidade sira sai hakiak nain no toos nain hahu ho forsa rasik. MAEKOM harii iha tinan rua liu ba ne’ebe foku ba setor produtivu hahu ho produsaun manu broiler.

Iha parte seluk, vice presidente parlamentu nasional, Deputada Maria Angelina Lopes Sarmento husu Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonomia, Sanitaria no Alimentar (AIFAESA) atu halo akompanhamentu ba produsaun naan manu broiler ne’ebe MAEKOM halo atu garantia sanitaria alimentar hodi la fo implikasaun ba saúde publika.

“Ohin loron ema konsumu naan manu sira mai husi liur nia prosesamentu, pakotementu, distribuisaun mai to’o iha konsumedor la garantia ninia ijiene no lahatene saudavel ou lae tanba ne’e ohin loron ita hare ema barak mak sofre moras kurasaun,” nia hateten.

Nia dehan moras sira ne’e akontese tanba kauza husi stilu moris ne’ebe la saúdavel katak dieta ne’ebe la saudavel, no lahalo exercisio fisiku.

Nia hatutan, governu tenke hare ona food coding atu bele sai baze legal ida hodi asegura produsaun alimentar sira fo garantia ba saúde publika iha rai laran.