Terça, Abril 16, 2024
Total visitors: 766366

Xefe Departamentu Vijilánsia Epidemiolojia, iha Ministériu Saúde, Doutor Filipe de Neri Machado hateten rezultadu peskiza tinan 2022, hatudu susuk aedes ne’ebé tranzmite moras dengue barak liu identifika iha komunidade ne’ebé nia rendimentu mediu ka uma sira ho kondisaun di’ak.

Xefe Departamentu Vijilánsia Epidemiolojia, iha Ministériu Saúde, Doutor Filipe de Neri Machado hateten rezultadu peskiza tinan 2022, hatudu susuk aedes ne’ebé tranzmite moras dengue barak liu identifika iha komunidade ne’ebé nia rendimentu mediu ka uma sira ho kondisaun di’ak.

Nia salienta susuk aedes barak identifika iha uma sira bo’ot kompara ho uma ki’ik sira tanba susuk ne’e gosta moris iha bee jelera, bee dispenser nian, bee sira iha tanki laran, vaju aifunan. No uma bo’ot sira mak iha vaju aifunan barak, ne’ebé sai knuuk ba susuk.

“Susuk ne’e matenek oituan lahanesan susuk sira seluk, tinan kotuk ami halo peskiza ida hatudu maioria susuk ne’e iha ema ne’ebé ho middle income ka ema ne’ebé nia uma ne’e iha pot bunga sira tanba komunidade baibain laiha osan sosa pot bunga sira bo’ot,” nia hateten bainhira partisipa iha workshop media interface kona-ba dengue iha Palácio Sinzas Caicoli, Díli.

Nia dehan susuk ne’e barak identifika mós iha fasilidade públiku sira hanesan iha eskola no dalabarak labarik sira hetan tranzmisaun moras ne’e iha fatin eskola tanba susuk ne’e nia movimentu buka hahan iha tempu loron, liu-liu hahú oras tuku 6:00 dader to’o tuku 18:00 lokraik.

Nia hateten siklu moris susuk aedes nian iha etapa haat, mak primeiru susuk tolun bele aguenta durante fulan tanba ne’e bainhira hasai bee iha tanki la fase halo moos susuk tolun bele iha hela laran to’o ense fali bee presiza loron tolu de’it susuk tolun sai larva, demora loron tolu larva sai pupa no presiza loron lima, tan sai susuk adultu tanba ne’e importante atu hamoos fatin sira ne’ebé bee iha.

Nia hatutan iha intervensaun xave tolu hodi responde ba dengue, primeiru mobilizasaun komunidade halo limpeza, segundu halo kontrolu ba vetór, liu-liu kontrolu susuk tolun no fomigasaun atu oho susuk adultu, no intervensaun ikus mak jestaun kazu kliniku atu evita mortalidade.

Nia haktuir intervensaun fomigasaun hala’o iha fatin sira-ne’ebé deteta kazu dengue, ekipa sei rega uma hotu ne’ebé distánsia 200 metru husi uma afetadu atu oho susuk adultu.

Tuir dadus estatístika husi Ministériu Saúde, tinan 2022, rejista ema mate iha 58 husi 5654 kazu dengue ne’ebé hetan tratamentu iha fasilidade saúde. No iha tinan 2023, fulan janeiru to’o segunda semana fevereiru rejista ona ema na’in tolu (3) mate husi 182 kazu dengue ne’ebé deteta.

Iha parte seluk, Membru Parlamentu Nasional, Deputada Irene Gonzaga preokupa ho servisu Ministériu Saúde ba prevensaun no metigasaun moras dengue tanba númeru kazu dengue aumenta barak ona seiduak halo asaun atu evita tranzmisaun moras ne’e iha komunidade.

“Agora ita haree dengue sa’e tanba tempu udan. Ema moras dengue barak, ita haree labarik barak komesa tama hospital. Maibé ita seidauk haree parte saúde nian intervensaun rega iha Díli laran, liu-liu fatin sira-ne’ebé mak risku,” nia hateten.

Nia husu Ministériu Saúde tenke ativu halo asaun ba prevensaun moras tanba agora tempu udan, bee nalihun iha fatin barak sai knuuk ba susuk moris barak hodi tranzmite moras dengue ba komunidade husi fatin ida ba fatin seluk.