Quarta, Janeiro 22, 2025

Portavóz Asosiasaun Sientista Laboratóriu Medika Timor Leste (ACLAM-TL) Augusto Mendonça dehan, ACLAM-TL konsidera nomeasaun diretór foun ba Institutu Nasional Saúde Públika Timor-Leste (INSPTL) la iha esperiénsia servisu iha laboratóriu.

 

Portavóz ACLAM-TL Augusto Mendonça dehan, ACLAM-TL konsidera nomeasaun diretór foun ba INSPTL la iha esperiénsia servisu iha laboratóriu.

Nia dehan, nomeasaun ne'ebé halo husi Komisaun Funsaun Publiku (CFP) ho Ministériu Saúde (MS) ba kargu Diretór iha Institutu Nasional Saúde Públika Timor-Leste (INSPTL), ne’e la loos tanba foti ema ba diretór la tuir esperiénsia servisu.

“Ema sira-ne'e foun hotu, ami la hatene durante ema sira-ne'e servisu iha ne'ebé derepente de'it nomeia ema sira ba tuur iha kargu diretór INSPTL, ida-ne’e oinsá mak nia hatene kona-ba servisu laboratóriu nian, depois ema sira-ne’e nomeia ba diretór ne’e la'ós tuir nia área oinsá mak bele lidera laboratóriu,” hatete portavós ACLAM-TL, Mendonça liuhusi konferénsia imprensa iha Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV), Bidau, Díli.

Nia hatutan, nomeasaun refere la iha rekezitu ruma derepente de'it ba foti ema sira-ne’e iha ne’ebé ba sai fali diretór iha INSPTL, ne’e oinsá mak atu bele jere laboratóriu ne’e ho di'ak.

“Ita hotu akompaña no haree Xefe Unidade iha laboratóriu HNGV foun ema ne'ebé laiha esperiénsia laboratóriu ka sientista, maibé ema ne'ebé ho esperiénsia hanesan sientista ne'e sira muda tiha, tanba ne’e mak ACLAM-TL konsidera lideransa foun sira ne'ebé nomeadu hodi okupa kargu iha Laboratoriu Saúde INSP-TL la iha esperiénsia servisu laboratóriu nian," nia dehan.

Portavóz ACLAM-TL mós husu ba Ministra Saúde atu propoin kandidatu ho background Laboratoriu no iha esperiénsia ba Servisu Laboratoriu, hodi nune'e bele melhora di'ak liu tan servisu tékniku no jestaun laboratóriu iha INSPTL.

Iha fatin seluk, Diretór Ezekutivu Forum ONG Timor-Leste (FONGTIL), Valentim da Costa Pinto hateten, Ministériu Saúde presiza haree didi'ak rekursus umanus sira-ne’e dezloka ba iha área saúde sira ne’e labele naran tau ema de'it.

“Kargu xefia sira ne’ebé ladún apropriadu ne’ebé mak bele difikulta ita-nia servisu sira ne’ebé fó konfiansa katak funsionamentu ba fasilidade públiku sira sei bele la oferese tratamentu ida ne’ebé mak di'ak ba públiku,” nia dehan.

Nia hatutan, governu presiza hadi'a didi'ak problema sira-ne’e atu nune’e komunidade sira atu nafatin fó konfiansa, se lae mak ikus problema saúde sai boot, ema komesa lakon ona konfiansa ba pesoál saúde sira.

“Hakarak promove kona-ba kualidade servisu sira, maibé ita mai ho prosesu sira hanesan mak ita sei la garantia, tanba ne’e mak fó hanoin katak presiza hadi'a didi'ak ita-nia polítiku sira-ne’e,” nia informa.

Iha parte seluk, Akademista husi UNPAZ, Fakuldade Saúde Públiku, Francisco Pinto dehan, ema ne’ebé servisu iha saúde ne’e tenke ema ne’ebé background saúde duni, la'ós naran ba foti ema de'it iha área seluk mai serbí fali iha saúde.

“Ministériu Saúde atu rekruta ema ruma ne’e tenke haree ba ema nia esperiénsia ba saúde nian duni, la'ós ita ba naran ra'ut ema ne’e la'ós eskola kona-ba saúde mós mai servisu iha saúde, ida ne’e ita lori nasaun ida-ne’e ba ne’ebé, bainhira ita naran rekruta ema de'it,” nia hateten.

Nia salienta, bainhira atu rekruta ema ida, presiza haree uluk background ema nian, labele naran rekruta ema de'it, tanba ba servisu ne’e atu serbí povu la'ós atu ba oho fali povu ne’e labele.