Diretora Servisu Saúde Munisipio Dili, Agostinha Segurado hateten sira servisu hamutuk ho Organizasaun Mundial Saúde (OMS) fo orientasaun atendimentu kuidadu saúde ba vitima Violensia Bazea ba Jeneru (VBJ) ba profesionais saúde sira atu lao tuir hodi fo atendimentu ne’ebe dignu, no suporta vitima sira asesu ba asistensia seluk.

Diretora Servisu Saúde Munisipio Dili, Agostinha Segurado hateten sira servisu hamutuk ho Organizasaun Mundial Saúde (OMS) fo orientasaun atendimentu kuidadu saúde ba vitima Violensia Bazea ba Jeneru (VBJ) ba profesionais saúde sira atu lao tuir hodi fo atendimentu ne’ebe dignu, no suporta vitima sira asesu ba asistensia seluk.

Nia dehan orietasaun ne’e koalia liu kona ba oinsa atu fo tratamentu no atendimentu ba inan feto no labarik sira ne’ebe hetan violensia, liu-liu violensia domestika.

“Liu husi orientasaun ida ne’e husu pesoal saúde sira, bainhira hetan vitima sira tantu feto no labarik sira tenke iha kordenasaun no komunikasaun ho instituisaun no agensia relevante sira ne’ebe tama konta hodi suporta lori ema ne’e sai husi problema ne’ebe nia hasoru,” nia hateten bainhira partisipa iha enkontru orientasaun kona ba violensia bazeia ba jeneru, dizabilidade no direitu umanu ba pesoal saúde no parseiru komunitariu Munisipio Dili, iha salaun Hotel Luz Clarita, Dili.

Nia dehan, atendimentu ba kazu sira violensia bazea ba jeneru durante ne’e lao hela iha fasilidade saúde sira hotu, maibe ho orietasaun ne’e bele haforsa diak liu tan linha kordenasaun sira atu bele fo atendimentu ne’ebe diak ba vitima sira tanba pesoal saúde sira halo deit tratamentu mediku nian.

Nia hateten, orientasaun ida ne’e pesoal saúde sira hatene ona bainhira iha pasiente ruma mai ho problema violensia, sira hatene ona atu komunika ba ne’ebe depois halo tratamentu kliniku tanba pasiente presiza fatin seguru no asistensia seluk.

Iha parte seluk, Health Policy Advisor, iha Organizasaun Mundial Saúde (OMS), Doutor Vinay hateten peskiza Nabilan nian kona ba saúde no esperensia moris iha tinan 2015, iha Timor-Leste hatudu 59% no 55% feto ho idade tinan 15 to’o 49 hetan violensia fisiku, violensia seksual, violensia pysikologia husi parseiru intimu.

Alende ne’e, nia dehan iha peskiza Demografia no Saúde tinan 2016, hatudu prevalensia violensia bazea ba jeneru husi parseiru intimu a’as iha Oecusse ho 65% no ki’ik liu iha munisipio Baucau ho 25%.

Nia hateten, konhesementu no abilidade profesionais saúde sira nian atu halo identifikasaun kazu, referral no jestaun ba kazu violensia bazea ba jeneru sai bareira ida ba vitima sira atu asesu ba atendimentu no asistensia.

“Honra bo’ot ba OMS iha oportunidade ne’e suporta no kolabora ho ministerio da saúde fo orientasaun ba profsionais saúde sira, ne’ebe foku ba direitu ema ho defisiensia nian no jestaun ba vitima violensia bazea ba jeneru, liu-liu sira ne’ebe ho defisensia,” nia hateten.

Nia espera, profesionais saúde sira bele servisu ho diak hodi fo atendimentu ne’ebe presiza, halo referral ba vitima sira atu hetan servisu asistensia seluk, edukasaun, justisa, rehabilitasaun no suporta sosial seluk ba moris diak.