Sekretariu Ezekutivu Komisaun Nasional Kombate HIV/SIDA Timo-Leste, Atanasio de Jesus informa dadus estatistika nasional hatudu kazu infeksaun HIV iha rai laran maioria iha grupo idade produtivu sira hanesan idade tinan 25 ate 45 pursentu 60, no 15 ate 24 pursentu 28, husi total kazu detetadu 1,364.

Sekretariu Ezekutivu Komisaun Nasional Kombate HIV/SIDA Timo-Leste, Atanasio de Jesus informa dadus estatistika nasional hatudu kazu infeksaun HIV iha rai laran maioria iha grupo idade produtivu sira hanesan idade tinan 25 ate 45 pursentu 60, no 15 ate 24 pursentu 28, husi total kazu detetadu 1,364.

Nia dehan numeru kazu infesaun aumenta a’as tanba ema barak iha ona konhesementu konaba virus ne’e no iha konsiensia atu hakbesik aan ba fasilidade saúde hodi halo teste, maibe nafatin presiza servisu makas husi parte hotu kombate propagasaun virus ne’e.

“Iha tinan 2003 sa’e mai ita iha diskriinsaun no stigma makas liu-liu iha familia, serivsu no profesional saude sira mos halo diskriminasaun no stigma ba pasiente sira, maibe ho ita nia advokasia sira komesa redus ona stigma no diskrimansaun tanba iha konesementu diak ona koanba virus ne’e,” nia hateten hafoin sai orador iha seminar nasional impaktu HIV ba mundu trabalho iha salaun Madre Canosiana Becora, Dili.

Nia hateten maioria kazu infesaun HIV iha rai laran transmite liu husi relasaun seksual, ne’ebe ligadu ho hahalok ema nian kompara ho uza droga, insturmentu la seguru no transfusaun ran.

Nia hatutan sira kontinua halao atividade kampanha sensibilizasaun ba komunidade sira konaba virus ne’e no nia meus prevensaun sira. Alende ne’e halo mos advokasia ba direitu ema moris ho HIV sira nian asesu ba tratamentu saúde no direitu fundamental seluk.

Nia informa total kazu HIV/SIDA iha Timor-Leste hahu tinan 2003 ate fulan Junho tinan 2021, hamutuk 1364. No husi total ne’e nain 155 mate ona no nain 656 halo hela tratamentu antiretroviral iha fasilidade saúde, seluk lahalo tratamentu.

Iha parte seluk, Presidente Konfederasaun Sindikatu Trabalhador Timor-Leste (KSTL), Almério Vila-Nova Gouveia hateten edukasaun prevensaun propagasaun HIV/SIDA importante tebes ba trabalhador sira tanba trabalhador sira afetado HIV implika ba produtividade servisu, ne’ebe fo impaktu ba mos dezenvovlimentu ekonomia rai laran.

“Kauza HIV/SIDA fo impaktu tolu ba mundu trabalho mak trabalhador, kompanha no dezenvolvimentu ekonomia. Tanba ne’e, KSTL hanoin ida ne’e importante atu sosializa informasaun HIV ba trabalhador sira hodi bele prevene propagasaun HIV iha mundu relasaun trabalho no halakon stigma, diskriminasau iha relasaun servisu," nia h”teten.

Nia enkoraja trabalhador no joventude sira atu ho volutario halo teste ba sira nia estado saúde no hado’ok aan husi hahalok risku sira.

Nia mos apela ba empregador sira atu labele halo diskriminasaun ba trabalhador sira ne’ebe moris ho HIV no fo tratamentu ne’ebe hanesan ba sira tanba sira nia direitu fundamental sira garantia iha lei do trabalho numeru 4/2012.