Quinta, Abril 18, 2024

Parlamentu Nasional aprova ona projetu rezolusaun no 95/V/IV, hodi dekreta 16 fulan Outubru hanesan loron nasional ba liberdade imprensa, ho votu a favor 49, kontra 0, no abstensaun 0.

Parlamentu Nasional aprova ona projetu rezolusaun no 95/V/IV, hodi dekreta 16 fulan Outubru hanesan loron nasional ba liberdade imprensa.

Vice Presidente Parlamentu Nasional, Deputada Maria Angelina Sarmento hateten loron ne’e atu valoriza kontribusaun media nian ba luta libertasaun nasional no sai mos espasu ida atu sensibiliza publiku konaba papel media nian.

“Tuir renking index mundial liberdade imprensa, Timor-Leste okupa posisaun 17 husi nasaun 180, ne’e renking ne’ebe diak tebes no klasifika Timor-Leste nudar nasaun ne’ebe iha sensibilidade ba profisaun jornalista nian entre nasaun 180 nian. Iha nivel CPLP Timor-Leste hetan melhor klasifikasaun, no iha Asia Pasifiku nasaun tolu Mongolia, Bhutan no Timor-Leste nudar demorasia emergente,” nia hateten iha plenaria.

Nia hateten iha tinan 1993, agensia UNESCO deside loron 3 fulan Maio hanesan loron mundial ba liberdade imprensa atu alerta impunidade, tortura no asediu hasoru jornalista sira.

Nia hatutan Timor-Leste orgulho tanba iha Konstitusaun da Repbulika artigu 40 no 41 garante liberdade exprensaun no informasaun, no liberdade imprensa nian.

Iha parte seluk, Sekretario Estadu Komunikasaun Sosial (SECOMS), Merício Juvinal Dias dos Reis hateten governu prontu atu ezekuta rezolusaun parlamentu nian no kontinua kolabora ho asosisaun jornalista sira hodi eleva kapasidade jornalista nian hodi garante kualidade produtu jornalismu diak liu tan.

“Governu partisipa iha sensibilizasaun no halo promosaun liberdade imprensa, depois kordena ba nain meius komunikasaun hotu atu utiliza loron ne’e halo esplikasaun klean konaba knar media nian no liberdade imprensa atu ema hotu sente loron ida ne’e Timoroan hotu nian laos jornalista sira deit,” nia hateten.

Nia dehan Timor-Leste nia nivel liberdade imprensa iha mundu positivu tebes tanba okupa nivel 17 husi nasaun 180, maibe presiza esforsu atu hasa’e kualidade produtu jornalismu nian.