- Publika iha: 23 Março 2023
Parteira Alcina Rodrigues Caldeira informa iha tinan 2022, maternidade munisípiu Ataúro la rejista inan mate durante partu, maibé iha bebé na’in-haat mak mate iha inan nia kanotak.
Nia salienta antes sira seidauk hetan formasaun espesializasaun kona-ba Kuidadadu Emerjénsia Obstétriku no Neonatal (KEmON), sira laiha kapasidade no abilidade halo jestaun ba kazu inan isin rua partu ho komplikasaun sira hanesan ran fakar, partu asistidu hanesan bebé mai ho ain, bebé mai ho kidun, partu kleur, inan bee manas nakfera uluk tenke halo referal ba Hospital Nasionál Guido Valdares (HNGV). Maibé depois sira hetan formasaun sira salva inan barak ne’ebé mai ho komplikasaun.
“Iha tinan 2022, ita la rejistu inan mate. Maibé ita rejista mortalidade bebé na’in-haat, ne’ebé ita kategoria ba mortalidade perinatal masradu no mortalidade fresku ka stillbirth. Stillbirth ne’e la’ós ita halo atendimentu mak tarde, maibé refere husi postu saúde mai ho kondisaun ne’ebé fatal ona,” nia hateten iha servisu fatin maternidade suku villa Maumeta munisípiu Ataúro.
Nia dehan haree ba kondisaun keografika no distribusaun populasaun ne’ebé la organizadu no infrastrutura estrada ne’ebé sediauk di’ak formasaun Kuidadadu Emerjénsia Obstétriku no Neonatal ne’e importante tebes ba parteira no médiku sira iha área rurál atu bele halo jestaun rasik ba kazu inan isin-rua sira ne’ebé ho risku.
Nia konsente dadaun ne’e suku sira maioria iha ona postu saúde, maibé bainhira parteira no médiku sira laiha kapasidade no abilidade atu halo jestaun ba kazu krítiku sira mak sei labele salva inan no oan sira-nia vida.
“Ami iha ne’e partera na’in-haat de’it parteira tolu mak kapasita ona ba KEmON, agora atu kontinua ho médiku ida. Ami sujere ba UNFPA no Ministériu Saúde atu kapasita tan kolega partera sira seluk, liu-liu partera sira-ne’ebé servisu iha postu saúde sira atu nune’e ekipamentu bele laiha, sira bele halo jestaun shok sira hanesan akontese ran fakar,” nia husu.
Nia haktuir iha tinan 2022, inan nian 193 mak partu iha fasilidade maternidade Ataúro no partu iha uma ho asestidu husi pesoal saúde sira. Husi inan isin-rua sira-ne’e na’in 185 partu normál no seluk partu asistidu hanesan bebé partu ho ain, partu ho kidun, partu estasaun ventoza.
Entretantu, Diretora Ezekutivu Institutu Nasionál Saúde (INS), Domingas Pereira hateten profesionál saúde na’in 142 mak hetan ona formasaun KEmON no husi ne’e balun hetan ona sertifikadu kompetente inklui parteira na’in-rua husi munisípiu Ataúro.
Nia dehan profesionál saúde ne’ebé tuir ona formasaun no hetan ona sertifikadu kompetente iha kapasidade no abilidade atu jere sinal funsaun hitu hanesan intervensaun oksitosina parental faze terseiru no jestaun ba emorajia iha gravidéz, fó antibiótika parenteral, jere pre-eklampsia severu no eklampsia, kuidadu pós abortu-halo remosaun produtu konsepsaun uza aspiradór vakum manuál, remosaun manuál plasenta, partu asistidu-partu pélviku no estrasaun ventoza, resusitasaun ba neonatu.
“Formasaun ne’e hala’o atu professional saúde sira fó asisténsia ne’ebé adekuadu ba inan no bebé sira mai ho kondisaun grave, ho objetivu atu redús mortalidade no morbilidade maternal no neonatal iha Timor-Leste ho proposaun ne’ebé aliñadu ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) 2030,” nia hateten.
Nia hateten prosesu formasaun hala’o durante loron 26. Depois formasaun partisipante sira halo prátika iha servisu fatin hodi atende kazu inan isin-rua sira mai ho risku no hetan supervizaun husi espesialista sira durante fulan tolu. Faze ikus liu mak ezame finál hodi hetan sertifikadu kompeténsia.
Iha parte seluk, Inan Antoneta Soares hato’o agradese ba parseru UNFPA no Ministériu Saúde ne’ebé fó ona formasaun ba partera sira salva ona nia vida tanba hetan komplikasaun ran fakar makas depois partu.
“Momentu ne’eba ha’u hetan moras infesaun iha oan fatin no iha tinan hira liuba ha’u halo tratamentu di’ak ona. Depois ha’u kous fali, ha’u hanoin katak di’ak ona, maibé iha bainhira partu mak partera sira deteta ha’u moras. No sira dehan enkuantu sira la hetan formasaun kona-ba KEmON ne’e karik tenke transfere ha’u ba Díli, tanba ne’e agradese sira hetan ona treinamentu sira bele atende ha’u iha ne’e de’it,” nia hateten.
Nia rekomenda ba Ministériu Saúde no parseru atu kontinua formasaun ne’e ba partera no médiku sira-ne’ebé servisu iha área rurál atu bele atende kazu krítiku sira tanba munisípiu Ataúro ne’e hasoru difikuldade tanba transportasaun bele ho aviaun no ró, entaun bainhira anin bo’ot no laloran tasi bo’ot difikulta tebes.
Nia enkoraja inan isin-rua sira hotu atu hakbesik aan ba fasilidade saúde hodi halo konsulta no kontrola hodi bele halo detesaun sedu ba risku sira-ne’ebé bele akontese bainhira partu hodi bele halo intervensaun sedu salva inan no oan.