Sexta, Março 29, 2024
Total visitors: 766366

Diretór Ezekutivu Organizasaun Psychosocial Recovery and Development in East Timor (PRADET), Manuel dos Santos hateten sira hetan apoia fundu ho montante $90,895 dolar amerikanu husi Governu Japaun, liuhusi embaxada Japaun iha Timor-Leste harii fasilidade uma fatin hakmatek ne’ebé própriu no adekuadu ba feto no labarik sira iha munisípiu Díli.

Diretór Ezekutivu Organizasaun Psychosocial Recovery and Development in East Timor (PRADET), Manuel dos Santos hateten sira hetan apoia fundu ho montante $90,895 dolar amerikanu husi Governu Japaun harii fasilidade uma fatin hakmatek ne’ebé própriu no adekuadu ba feto no labarik sira iha munisípiu Díli.

Nia salienta durante sira-nia ezisténsia iha tinan 2000, sira hasoru dezafiu barak, liu-liu fatin própriu atu halo servisu asisténsia ba ema vulneravel sira tanba inisiu sira arenda fasilidade Hospital Nacional Guido Valadares (HNGV) to’o tinan 2018, obrigadu sai husi fatin ne’e razaun governu atu dezenvolve hospital. No liu husi advokasia naruk sira hetan arenda husi governu espasu ida hodi harii fatin hakmatek ba vítima violénsia bazeia ba jéneru.

“Ohin loron ita hotu hamutuk iha ne’e atu asiste inaugurasaun ba utilizasaun fasilidade ida-ne’e fatin seguru ba feto no labarik sira. Fasilidade ne’e harii ho husi governu Japaun liuhusi embaxada Japaun iha Timor-Leste, ho montante orsamentu $90,895,” nia hateten iha serimónia inaugurasaun fatin hakmatek iha Díli.

Nia dehan antes ne’e iha tinan 2016, governu Japaun apoia uluk fundu ho montante hanesan hodi harii fasilidade fatin hakmatek iha munisípiu Baucau.

Nia hatutan sira mós halo aprosimasaun no hetan apoia fundu husi parseru The Asia Fundation ho montante orsamentu rihun $35 hodi halo konstrusaun ba moru protesaun ba fasilidade fatin hakmatek ne’e.

Nia haktuir fatin hakmatek ne’e fó asisténsia ezaminasaun médika forensik ba vítima violénsia bazeia ba jéneru sira hanesan violénsia doméstika, violasaun seksuál, asaltu seksuál, abuzu seksuál, ne’ebé hanesan evidénsia forte hodi reforsa prosesu justisa formál nian. No sira fornese asisténsia terapia pisikolojia ba vítima sira-ne’ebé presiza.

Iha oportunidade ne’e, nia preokupa ho sustentabilidade atividade sira-ne’e tanba durante ne’e kuaze atividade hotu finansiamentu 100% depende ba doadór internasional sira, ne’ebé iha tempu ida apoia sira-ne’e laiha ona, bele implika ba servisu atendimentu sira ba komunidade vulneravel sira.

Entretantu, Sekretário Estado Terras Propriedades (SETP), Eldino Rodrigues dos Santos hateten governu selebra kontratu arendamentu simbóliku ho PRADET atu utiliza propriedade estadu nian tanba sira halo servisu di’ak ajuda governu serbí komunidade, liu-liu komunidade vulneravel sira.

“Governu deside selebra kontratu arendamentu simbóliku ho PRADET tanba haree ba sira hala’o servisu ne’ebé fó benefísiu di’ak ba komunidade hanesan ohin ohin temi ona servisu barak tebes ba rekuperasaun moras mentál nian no ba ema vulneravel sira-ne’ebé presiza ajuda,” nia hateten.

Nia dehan kontratu simbóliku ne’e kustu arenda ki’ik liu ona kompara ho kontratu normál, maibé husu PRADET atu kumpri rekejitu sira-ne’ebé hatuur ona iha kontratu laran.

Iha parte seluk, Embaxadór Japaun iha Timor-Leste, Kimura Tetsuya hateten sira iha programa asisténsia ida ho naran fundu asisténsia ba projetu komunitária no seguransa umana, ne’ebé objetivu ba nesesidade bázika umanu nian iha nivel baze tanba ne’e programa ne’e maioria implementa ona husi NGO lokál sira inklui PRADET.

“Agora projetu ne’e hamutuk ona 136 mak ami finansia ona iha Timor-Leste, desde tinan 2000. Governu Japaun promove ona konseitu ida ho naran seguransa umana, ne’e konseitu ida-ne’ebé ema hotu liu-liu ema vulneravel sira bele hala’o moris ho seguru, protejidu sein preokupa ho situasaun sira krítiku hanesan violénsia, moras no hamlaha,” nia hateten.

Nia dehan sira sei kontinua apoia ema sira-ne’ebé servisu ba direitu feto no labarik sira no povu Timor-Leste, no fiar uma hakmatek ne’e sei ezerse papél importante tebes hodi proteje, tau matan ba ema sira-ne’e no ajuda sira hodi halao moris ne’ebé seguru no protejidu liutan.