Diretora Servisu Edukasaun Munisipio Aileu, Cristina Conceição hateten informasaun saúde reprodutivu no seksual seidauk integra hanesan disiplina ida ketak atu hanorin estudante sira, maibe unidade ida iha disiplina biologia nia laran.

Diretora Servisu Edukasaun Munisipio Aileu, Cristina Conceição hateten informasaun saúde reprodutivu no seksual seidauk integra hanesan disiplina ida ketak atu hanorin estudante sira, maibe unidade ida iha disiplina biologia nia laran.

Nia dehan durante ne’e ema barak koalia no halo advokasia atu integra iha kurikulum nasional hanesan disiplina ketak ida hodi hanorin labarik sira konese aan diak liu tan, liu-liu sira nia isin lolon no orgaun reprodutivu sira.

“Koalia kona ba saúde reprodutiva no seksual ne’e en kaixa iha materia biologia, nia la hamrik mesak hanesan disiplina ida. Agora ema hotu hakarak luta espesifiku konsidera hanesan materia ketak atu nune’e lori labarik sira konese aan diak liu kona ba sira nia isin lolon no orgaun reprodutivu sira atu sira hatene no halo prevensaun ba sira nia aan labele monu ba risku sira afeta ba kaben sedu,” nia hateten bainhira partisipa iha konferensia nasional ho tema lideransa feto iha setor edukasaun iha salaun Delta Nova, Dili.

Nia dehan informasaun sira kona ba saúde reprodutivu durante ne’e manorin sira hanorin hela tuir grau, maske seidauk maximu tanba manorin sira balun la sente konfortavel atu halo esplikasaun ba estudante sira.

Nia hatutan kurikulum ne’e buat bo’ot ida no tenke iha sustentabilidade tanba ne’e laos naran halo revizaun no hatama disiplina.

Nia haktuir dadaun ne’e iha hela faze revizaun ba kurikulum ensino baziku terseiru siklu setimu ano to’o nonu ano tanba ne’e sira fo hanoin ona ba parte nasional atu involve sosiedade sivil sira no entidade relevante sira hodi hare hamutuk hanoin ida integra informasaun saúde reprodutivu no seksual.

Iha parte seluk, Ministru Edukasaun Joventude no Desportu (MEJD), Armindo Maia hateten presiza tempu atu halo konsultasaun ida ne’ebe klean ho entidade hotu kona ba integra informasaun saúde reprodutiva no seksual hanesan materia ida iha kurikulum ensino tanba tenke hare mos kontestu kultura no relijiaun.

“Ne’e buat ida ne’ebe ita presiza koalia klean liu tan tanba ita lakohi ita nia intensaun ne’ebe diak sai fali polemika no controversial entau ita presiza koalia didiak ita labele hakat dook liu depois monu iha dalan klaran,” nia hateten.

Nia dehan ema hotu hakarak edukasaun ne’ebe diak, maibe presiza halo konsultasaun atu hakat ba oin mos ho diak.