Sexta, Março 29, 2024
Total visitors: 766366

Presidente Rede Feto Timor-Leste, Yasinta Lujina hateten sosiedade tomak iha responsabilidade atu hakotu siklu forma violensia oioin ne’ebe hasoru feto no labarik sira iha rai laran no kria ambiente ne’ebe seguru ba feto no labarik sira partisipa iha prosesu dezenvovimentu.

Presidente Rede Feto Timor-Leste, Yasinta Lujina hateten sosiedade tomak iha responsabilidade atu hakotu siklu forma violensia oioin ne’ebe hasoru feto no labarik sira iha rai laran no kria ambiente ne’ebe seguru ba feto no labarik sira partisipa iha prosesu dezenvovimentu.

Nia dehan iha loron 30 fulan Outubro 2020, publiku hakfodak ho kazu krime tentativa violasaun seksual no omesidiu, ne’ebe akontese iha Rai Kotu, Munisipio Dili, tanba inan feto ho inisial DS salva oan feto husi aktu violasaun seksual no hetan oho husi autor ho inisial LH.

“Rede Feto Timor-Leste ho nia parseiru sira kondena makas hahalok aat hasoru feto no labarik feto inklui grupo vulneravel sira, no kondena ema ka sidadaun hira ne’ebe halo krime oioin hasoru feto no labarik, liu-liu kazu Rai Kotu ne’ebe hakotu inan feto ho inisial DS nia vida. Inan feto ne’e ema oho tanba defende nia oan feto nia dignidade. Rede Feto no parseiru sira ejije justisa ba vitima DS no oan LD,” nia hateten liu husi konferensia imprensa iha Kaikoli, Dili.

Nia dehan, trajedia ida refere sai lisaun bo’ot ida ba estado, liu-liu sidadaun hotu hodi hapara violensia iha rai laran tanba sidadaun hotu lian ida deit hakribi no kondena asaun violensia mak siklu violensia hasoru feto no labarik feto sei hakotu.

Nia hatutan, sira la alerjia ba kritika sira husi publiku kona ba servisu Rede Feto no organizasaun feto sira nian kona ba promove direitu feto tanba sira halo ona esforsu tomak halo kampanha no sensibilizasaun atu hapara violensia hasoru feto no labarik sira ho limitasaun ne’ebe sira iha.

“Ami la alerjia ba kritika ami nakloke no simu hanoin sira ne’ebe fo mai ami organizasaun feto sira oinsa atu kolabora servisu hamutuk atendimentu ba vitima sira, maibe importante ba ita mak tenke iha justisa ne’ebe justu,” nia hatutan.

Iha oportunidade ne’e nia apela ba sidadaun hotu atu utiliza kampania loron 16 kontra forma violensia hasoru feto atu halo reflesaun no senbilizasaun hahu husi familia laran atu hapara siklu violensia iha rai laran.

Entretantu, Vise Presidente Parlamentu Nasional, Deputada Angelina Sarmento lamenta tebes ho krime violensia oioin ne’ebe hasoru feto no labarik sira iha era ukun rasik aan tanba ne’e autor justisa sira tenke foti desizaun ida ne’ebe justu hodi fo lisaun ba ema seluk ne’ebe iha hanoin aat ba feto no labarik sira.

“Ami lamenta tebes ho atitude ida ne’e ita hein katak justisa tribunal sira bele foti desizaun ida ne’ebe justu ba vitima no familia. Ho desizaun tribunal nian fo sentesa bo’ot ba autor mak sei fo lisaun aprendida bo’ot ida ba ema hotu no efeitu jeral ida ba ema seluk ne’ebe iha intensaun halo abuzu seksual no krime omesidiu sai ona presedente ba ema seluk labele komete tanba ita respeita volor no dignidade umana mak importante liu,” nia hateten.

Nia dehan, krime no violensia labele sai abitu Timoroan sira nian, maibe sai lisaun ne’ebe ladiak tenke soe.

Iha parte seluk, Presidente da Republika Francisco Guterres Lu Olo bolu atensaun ba autoridade seguransa, liu-liu Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL) atu aselera prosesu investigasaun ba kazu ne’e hodi autor hetan kastigu tuir lei haruka.

“Krime hanesan ne’e labele akontese taan iha ita nia rai Timor-Leste livre no independente. Hau fiar katak autoridade relevante sira sei hola medida efetivu liu tan hodi proteje feto no ema vulneravel sira iha ita nia sosiedade,” nia hateten.

Xefe Estado mos apela ba komunidade sira atu hametin vijilansia hodi proteje malu ho nune’e taka dalan ba krime ne’ebe deit iha ida-ida nia hela fatin.