Chefe Sentru Saúde Comoro iha Dili, Emilia Ayati de Sousa hateten iha fulan Junho tinan 2021, uma maternidade Comoro registu inan isin rua nain 26 maka partu iha uma ho akompanha husi membru familia.

Chefe Sentru Saúde Comoro iha Dili, Emilia Ayati de Sousa hateten iha fulan Junho tinan 2021, uma maternidade Comoro registu inan isin rua nain 26 maka partu iha uma ho akompanha husi membru familia.

Nia salienta inan sira konsente risku partu mesak iha uma, maibe situasaun obriga sira tenke partu iha uma tanba moras makas ona lakonsege ba fasilidade saúde no bolu profesional saúde atu atende iha uma. Maibe depois partu sira lori bebe mai fasilidade saúde atu hetan kuidadu saúde, liu-liu vasina.

“Fulan Junho ne’e, iha inan nain 26 maka partu iha uma. Bebe moris tiha maka sira bolu profesional saúde sira hodi lori inan no bebe mai kontinua hetan atendimentu, no balun partu tiha maka sira lori bebe mai,” nia hateten iha servisu fatin Comoro, Dili.

Nia dehan sira mos refere inan nain 52 ba Hospital Nasional Guido Valdares (HNGV) tanba ho komplikasaun hanesan hipertensaun, bee manas fakar uluk, ran fakar no fulan seidauk to’o.

Nia hateten bazea ba nivel atendimentu nian kazu emergensia sira ne’e labele atende iha sentru saúde tenke refere ba hospital tanba presiza intervensaun husi mediku espesialista sira ho ekipamentu ne’ebe apropriadu.

Nia hatutan iha uma maternidade Comoro iha parteira nain 8 no mediku jeral nain 6, ne’ebe halo rotasaun hodi fo atendimentu kuidadu saúde maternu infantil, liu-liu atendimentu partu .

“Total populasaun iha postu Dom Aleixo ne’e bo’ot no numeru inan partus mos a’as, dalaruma loron ida inan nain 5 to’o 10 maka partu, maibe ami nia kama partu tolu deit no kama observasaun 6 deit tanba ne’e la sufisiente,” nia hateten.

Nia informa iha fulan Junho total inan ne’ebe partu normal iha uma maternidade Comoro hamutuk 237, no husi numeru ne’e bebe ne’ebe moris hamutuk 235 tanba bebe nain rua kondisaun mate iha inan nia kanotak.

Entretantu, Jestor Klinika Bairo Pite, Inacio do Santos hateten depois governu deside hakotu konfinamentu obrigatoriu iha munisipiu Dili, numeru pasiente halo konsulta ambulatorio no partu a’as tanba sirkulasaun transporte publiku lao fali.

“Depois sirkulasaun transporte publiku lao fali loron ida regista pasiente nain 200 resin, maibe uluk iha deit maka nain 50 ate 80. No inan isin rua sira mai konsulta mos a’as no partu mos barak,” nia hateten.

Nia dehan iha fulan Junho inan isin rua sira ne’ebe halo konsulta hamutuk nain 381, no kuaze nain 100 resin maka partu normal iha klinika.

Iha parte seluk, mediku jeral Piter Brando Li hateten kazu bebe mate iha inan nia kanotak barak akontese, ne’ebe seidauk hatene lolos nia kauza.

Nia dehan kazu sira ne’e dalabarak akontese tanba problema malformasaun, katak bebe iha inan nia kanotak enfrenta ona problema ho kakutak, fuan no ruin sira. entau bele mate iha kedas iha konotak laran. Alende ne’e kondisaun saúde inan nia mos bele kontribui, liu-liu inan sira ne’ebe sofre moras hipterensaun, moras infesaun, ran menus tanba ne’e durante isin rua importante atu kuidadu saúde.