Sexta, Abril 19, 2024
Total visitors: 766366

Kordenadora Fatin Hakmatek Dili, iha Organizasaun Psychosocial Recovery and Development In East Timor (PRADET), Luisa Marçal hateten servisu asistensia medika forensika ba vitima Violensia Bazea ba Jeneru (VBJ), ne’ebe referal husi Unidade Polisia Vulneravel (UPV) durante periodu serka sanitaria no konfinamentu domisiliariu jeral iha munisipiu Dili.

Kordenadora Fatin Hakmatek iha Organizasaun PRADET, Luisa Marçal hateten durante periodu serka sanitaria no konfinamentu domisiliariu jeral iha munisipiu Dili sira fo asistensia medika forensika ba vitima nain 33 husi total kazu 36, ne’ebe simu husi UPV no organizasaun rede referal sira.

Nia salienta iha fulan Agostu tinan 2021, sira fo asistensia medika forensika ba vitima nain 33 husi total kazu 36, ne’ebe simu husi UPV no organizasaun rede referal sira.

“Kazu sira ne’e mai ho fator ne’ebe la hanesan, balun tanba problema ekonomia, falta komunikasaun diak iha familia laran no barak liu deskonfia malu, entau hamosu violensia,” nia hateten via telephone.

Nia hateten kada fulan kazu ne’ebe sira simu la menus husi 30, signifika feto no labarik sira sai vulneravel liu tan iha situasaun difisil laran no sira tenke assume responsabilidade bo’ot ba familia.

Nia infoma husi 36 kazu ne’e, kompostu kazu violensia domestika iha 26 no violasaun seksual ba minoridade no adulto iha 10 kazu.

Nia haktuir vitima sira ne’e nain 9 maka refere ba uma entrada FOKUPERS, nain ida ba uma mahon FCJ no seluk deside hela ho familia seluk.

Kazu 36, feto adulto 27 no feto labarik nain 7, labarik mane nain 2. Husi kazu hira ne’e halo ezeminasaun medical forensika mak 33 nno nain tolu la halo. Kazu sira ne’e refere ba uma entrada nain 9 no ba FJC nain ida.

Iha parte seluk, Diretora Organizasaun Movimentu Feto Foinsa’e Timor-Leste, Yasinta Lujina hateten iha situasaun emergensia surtu Covid-19 ne’e krime violensia hasoru feto aumenta makas no sai todan liu tan to’o akontese omesidiu.

“Hahu situasaun Covid-19 iha kondisaun balun ne’ebe kontribui makas ba akontesementu violensia hasoru feto aumenta makas no sai todan, buat ne’ebe ita hare ikus maka akontese oho,” nia hateten.

Nia hateten situasaun agora halo ema laiha korajen atu hato’o keixa, wainhira hetan violensia tanba asuntu ida ne’e ladun hetan atensaun hanesan prioridade.

Nia hatutan ema hotu nia atensaun ba surtu Covid-19, tanba ne’e feto sira tenke iha korajen atu buka tulun hodi hakotu aan husi siklu violensia ne’ebe akontese iha uma laran.